Aristofanova Lizistrata u baletskoj verziji
Nešto tako još niste videli! – stoji u najavi premijerne predstave Teatra klasičnog baleta Natalije Kasatnike i Vladimira Vasiljova. Aristofanova Lizistrata u baletskoj verziji, još uz virtualni dekor. Prvi put je neobična postavka bila predstavljena 18. marta na sceni Državnog Kremljovskog dvorca.
Svi žanrovi, osim dosadnog – takva je deviza kolektiva koji potiče od koreografskog ansambla Mladi balet, koji je još 1966. godine napravi legendarni Igor Moisejev. Besmrtnu komediju antičkog dramaturga Aristofana u kojoj žene pod vođstvom mudre Lizistrate odlučuju da okončaju rat na vrlo lukav način, ovde su postavili sa žarom i tehničkim razmahom. U kvalitet igre ne treba sumnjati – trupa besprekorno vlada savremenom koreografijom na bazi ruske škole klasičnog baleta, a jedinstvene virutalne dekoracije mogu da začude, upečatljivi kostimi, kao i meka erotika. Kako je rekao u intervjuu za Glas Rusije direktor pozorišta Ivan Vasiljov, publiku očekuje prefinjen erotski prizor.
- Svi baleti Kasatkine-Vasiljova su prožeti erotikom. Počev od prvih – Svetog proleća koje je bilo postavljeno 60-ih godina. Njih su uvek za to grdili. Ali iapk predstave žive decenijama. A samo po sebi siže Lizistrate je erotski, pošto je reč o seksualnom štrajku pomoću kojeg su žene označile kraj rata. Što se tiče upečatljivosti, prvi put koristimo trodimenzionalne projekcione dekore: koliko znam u baletu ova tehnologija nikada još nije bila primenjena.
To se zove maping, objašnjava Ivan Vasiljov – kada pomoću čitavog sistema projektora stvaraju se virtualne trodimenzionalne dekoracije i zahvaljujući filmskom postupku tranformišu se iz jednih u druge. Publika će na kraju momentalno prelaziti iz grčkog hrama na dno okeana i čak u otvoreni kosmos.
Svoje predstave koreografi Natalija Kasatkina i Vladimir Vasiljov su počeli da prave još 60-ih godina prošlog veka. Oni su postavljali predstave u Boljšom i Marijinskom teatru, u njima je blistala Maja Plisecka, Mihail Barišnjikov, Jekaterina Maksimova i Vladimir Malahov. Već u svom sopstvenom pozorištu zvezdani par je vaspitao 19 pobednika međunarodnih konkursa, pet dobitnika prvih nagrada i dva dobitnika Gran-prija Pariske akademije plesa. Postavljali su i klasiku, i moderne predstave. Predstava Lizistrata je čekala odavno svoj trenutak, rekao je direktor pozorišta Ivan Vasiljov.
- Tandem naših rukovodilaca vrlo se zanima za antiku. Tome ih je svojevremeno naučio Igor Moisejev: kada se pripremaju za predstavu oni proučavaju ogromnu količinu literature. I u trenutku kada su smislili balet Spartak, vrlo mnogo antičke literature su izučili, između ostlog i grčke. Tada su dobili ideju da naprave balet Lizistrta.
Tvorci predstave se nadaju da će Lizistrata zainteresovati ne samo ruske, već i strane producente. Koreograf je vrlo retka profesija, primećuje Ivan Vasiljov. Posebno je malo onih koji prave dugometražne autorske balete...
- Naše pozorište se odlikuje holivudskim prilazom baletu. Vrlo velika pažnja se poklanja dramaturgiji – treba da bude jasan siže, zanimljivi likovi. I čak kada Kasatkina-Vasiljev uzimaju klasična dela, oni ih brižljivo restauriraju, ali pri tome vrlo vešto grade siže, prave ih mnogo dinamičnijim, interesantnim. Čak i muzika kod nas je brža nego u običnim baletskim pozorištima.
Svoje novo čedo Natalija Kasatkina i Vladimir Vasiljev nazivaju baletom o ljubavi, miru, o porodičnim vrednostima. O tome da upravo žene mogu da prevladaju agresiju kako antičkog, tako i savremenog sveta.
Karina Ivaško,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: predostavleno rukovodstvom «Klassičeskogo baleta»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















