Početna stranica > Novosti

«Dama s kamelijama» kao današnja priča

«Dama s kamelijama» kao današnja priča
26.03.2014. god.


U Boljšoj teatru prvi put izvode «Damu s kamelijama». Istaknuti koreograf Džon Nojmajer je lično pripremao rusku premijeru svog najpoznatijeg baleta, koji je ukras vodećih pozorišta Evrope i SAD.

«Damu s kamelijama» je Džon Nojmajer stvorio 1978. godine za trupu Štutgartskog baleta, u kojem je ranije i sam igrao. Balet je stvoren prema istoimenom romanu Aleksandra Dime-mlađeg. Ljubav bez granica, surova, mučna, kobna, ne samo pre, već i posle smrti – takva je vizija koreografa. Polazeći od činjenice da u romanu Arman poklanja Margariti knjigu «Manon Lesko», koreograf uvodi u priredbu lik kurtizane Manon, s kojom kao da se poistovećuje Margarita. Ona ne želi biti takva, ali Manon kao da je vuče za sobom i umire zajedno s njom.

Ovom sižeu, kao što je poznato, obraćao se Džuzepe Verdi, koji je stvorio genijalnu operu «Travijata». Zato, činilo bi se, poznate melodije bi mogle da služe muzičkom pratnjom igre. Međutim, nije tako. Prema mišljenju koreografa, ovoj priredbi ne bi odgovarala muzika Verdija. Njegov balet prate dela Frederika Šopena.

Uspeh priredbe je bio fenomenalni, tokom godina svog postojanja on je postao jedna od najtraženijih baletskih priredaba u svetu. Sada je ona stigla i u Moskvu. Prema mišljenju Džona Nojmajera, «Dama s kamelijama» odgovara istorijskoj pozornici Boljšog teatra. Kada je koreograf prvi put zamislio postavku u Moskvi, odmah se setio Svetlane Zaharove.

- Odjednom sam je zamislio u ulozi Margarite Gotje. Dugo smo radili na ovoj ulozi ne samo u Moskvi, ona me je tri puta posetila u Hamburgu. Moram da priznam da sam zadovoljan rezultatom, koji je ona postigla, te sam preneražen slobodom izražavanja njenih emocija u toj ulozi.

Za Svetlanu Zaharovu je to već treća Margarita – ona je igrala u baletu Frederika Eštona «Margarita i Arman» i u «Dami s kamelijama» prema verziji Asami Makija. Balerina smatra da je «priredba, koju je poklonio Džon Nojmajer Boljšom teatru, potresna».

- Lik, koji stvara Džon Nojmajer, poseban je. On ulaže u njega toliko nežnosti, toliko osećanja! Nisam srela takvu iskrenost u priredbama. Sve je toliko čisto, nežno, dirljivo, pravo. Takvi su i odnosi partnera. Sve je promišljeno do sitnica – svaki pogled, svaki gest su veoma značajni. Upravo time se izdvaja lik Margarite u priredbi Džona Nojmajera.

Mada Džon Nojmajer se ne rastaje od svoje «Dame s kamelijama» u toku 35 godina, ona je za njega i dalje sveža i savremena, mada se priredba daje u dekoracijama i kostimima, stilizovanim za 19. vek, kao što je bilo prilikom premijere. Ipak se ruska verzija razlikuje od prethodnih. To je povezano s individualnim osobinama izvođača, - smatra Džon Nojmajer.

- Mislim da je to očigledno: ova priredba nije istorijsko delo, nije muzejski eksponat, stvoren u određenom mestu i određeno doba, njega stvaraju danas i ovde umetnici Boljšog teatra. Moj je zadatak da ih ubedim da bi ovaj siže, ova priča iskuplenja i ljubavi mogla se razvijati i danas. I ja u to verujem.

Za premijeru je pripremljeno tri sastava izvođača – ne zna se koji je bolji. U prvoj priredbi nastupa Svetlana Zaharova sa solistom Hamburške trupe Edvinom Revazovim.

Natalija Viktorova,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA