Hibridi ljudi i životinja – katastrofa naših dana - II deo
Genetski modifikovani proizvodi danas više nikoga ne čude. Modifikovani ljudi i životinje sada se tek pripremaju da postanu deo svakodnevnog života. I da ga zauvek promene do neprepoznatljivosti. Šta se može očekivati od himera iz naučnih laboratorija, i da li su one zaista ozbiljna pretnja?
Zašto naučnici prodiru u genetski kod živih bića i vrše njegove modifikacije? Svoja razmišljanja po ovom pitanju za „Glas Rusije“ iznosi zoolog Dmitrij Isonkin.
- Tu može biti nekoliko odgovora. Kao prvo, to su naučno-istraživačka interesovanja, da se dođe do razumevanja, na koji način se odvija formiranje embriona i ćelija, da li je moguće međusobno spojiti dva genetska koda, a da ne dođe do odbacivanja. Drugo, veoma je značajan medicinski aspekt. Naučnici traže način iskorenjavanja na današnji dan neizlečivih bolesti, preko stranog DNK drugog organizma, rezistentnog na ovo oboljenje. I kao treće, to može biti komercijalno veoma isplativ poduhvat budućnosti, jer je poznato, da se sada u telima životinja uzgajaju donorski organi, koji su veoma skupi.
Međutim, kao što je i sa GMO-proizvodima, modifikovani živi organizmi mogu da predstavljaju značajnu pretnju. Svi eksperimenti koji se preduzimaju u genetičkom inženjeringu moraju proći dugotrajne testove, da bi došli do saznanja kako će se ponašati konačno formirani živi organizam. Većina eksperimenata danas se obavljaju na laboratorijskim miševima, čija je dužina života prirodno krajnje kratka, pa se mogu proslediti kvalitativne promene u organizmu na primeru nekoliko generacija, a to je veoma teško postići kada se radi o većim životinjama, a pogotovu o ljudima.
Prema zakonu, svi hibridi-himere moraju biti uništene najkasnije do četrnaestog dana života, ali kako onda doći do saznanja o uticaju mešovitih gena na naredne generacije? Ispada, da vlade svesno zabranjuju temeljna istraživanja hibridizacije ljudi i životinja. Ali to se najverovatnije dešava samo na papiru. A u stvarnosti?
Možemo samo pretpostavljati kao funkcionišu zatvorene laboratorije, ali je sigurno, da ukoliko i kada naprave hibridno stvorenje, malo je verovatno da će ga uništiti nakon dve nedelje: najznačajnija saznanja dolaze upravo iz perioda polnog sazrevanja, kada kvalitativne karakteristike organizma prelaze na drugi nivo i može se pratiti ponašanje gena u odraslom stanju, kao i prilikom ukrštavanja odraslog hibrida sa drugim hibridom.
Eksperimenti sa himerizacijom ljudi i životinja po svojoj suštini imaju isto tako ilegalan status, kao i kloniranje ljudi. Ove „igre u Boga“ sa stvaranjem novih živih stvorenja na veštački način mogu da prouzrokuju nešto nezamislivo. Na primer, relativno skoro je časopis Cell Research, koji izdaje Šangajski institut citologije i Akademija nauka NR Kine, obavestio čitaoce o uspešnom eksperimentu ukrštavanja čoveka i kunića. Za postizanje ovog cilja, kineski naučnici su oslobodili jajnu ćeliju kunića (ženke) od matične DNK, nakon čega je implantiran ljudski DNK. Dobijeno je oko 400 embriona, od kojih su bile izdvojene matične ćelije za dalja istraživanja, a hibridi su bili uništeni. Sada naučnici planiraju stvaranje novih hibrida na bazi ljudskog DNK i drugih životinja.
Kakva će to biti stvorenja – nije jasno. Takođe nije jasno, koliko će dugo trajati zabrana sličnih manipulacija sa genetskim kodom živih organizama. Jer ako samo za trenutak zamislimo da se eksperimenti legalizuju, kao i same himere, onda će se naš svet zaista promeniti do neprepoznatljivosti. I na posao ćete ići u okruženju čoveka-svinje, čoveka-jarca i čoveka-magarca. Sve kao u starim dobrim bajkama?
Aljona Rakitina,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: blogs.smartzone.ru/ vostok.rs
- Povezane teme
- medicina
- biologija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















