Bundesver na Balkanu u martu 1996. godine
Do marta 1996. godine prebacivanje NATO kontingenta u Republiku Srpsku i Muslimansko-hrvatsku Federaciju bilo je skoro završeno. U regionu je bilo razmešteno 60.000 vojnika i oficira, među kojima su osim Amerikanaca, Francuza, Britanaca i Italijana, prvi put posle Drugog svetskog rata, na Balkan stigli i Nemci. Bundestag je još 1995. godine podržao učešće nemačke vojske u međunarodnoj mirovnoj misiji NATO-a.
Nemačka vojska je imala čisto pomoćne funkcije - poljska medicinska bolnica Bundesvera se nalazila na jadranskoj obali, u drevnom gradu Trogiru. U njoj, srećom, nikada nije bilo pacijenata. Vojnici i oficiri Nemačke su obezbeđivali puteve, pruge i tome slično. Od 5000 nemačkih vojnika, većina njih je služila na obali Jadranskog mora - u Splitu, Zadru i Šibeniku. Svi su živeli u najboljim hotelima, hranili se po restoranima i vikendom upoznavali okolinu.
Pored redovne plate, vojnici su primali razne dodatke: za izdržavanje porodice, dnevnice za vojne vežbe i misije, isplate za svaki sat službe nedeljom i praznicima i td. Sve ovo je u velikoj meri uvećalo njihova novčana primanja, a često i prevazilazilo osnovnu platu. Pored toga, postojao je sistem pružanja pogodnosti za osiguranje, porez, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu. Dnevnica za službu na obalama Jadrana iznosila je 130 nemačkih maraka. To je bila plata za rizik i život u vojničkim uslovima.
Za 4000 maraka mesečno, sa svim plaćenim troškovima i pri ishrani u restoranu, verovatno bi pristao svako. Leto nije bilo preko planina, kupališna sezona na Jadranu počinjala je krajem aprila. Ministarstvo odbrane Nemačke je u to vreme potpisalo ugovore sa lokalnim turističkim agencijama za iznajmljivanje hotela sa pet zvezdica i motela za svoje vojnike. Predloženo je da im iz Nemačke dolaze žene i devojke, naravno, o državnom trošku. Istina, posle toga je odlučeno da vojnici sami plaćaju slična putovanja. Čekali su kada sunce počne da peče, da im se njihove žene i prijatelji iz Nemačke pridruže u šetnji duž kejova Splita, Zadra i Šibenika. Prijatelji su mi pričali da je neko iz "nemačkog korpusa" SFOR-a imao čak raskošnu svadbu na obali Šibenika.
U to vreme, na Jadranu praktično nije bilo turista iz Nemačke. Svako se plašio rata u blizini i niko nije hteo da rizikuje. Od proleća 1996. godine, stvari su krenule na bolje - vojni turizam je prešao u masovni. Nemce je privlačila prelepa klima i uvek čista hrvatska obala Jadranskog mora. Na obnovu hotelskog kompleksa Nemačka je potrošila 150 miliona maraka. To je svima bilo od koristi - Hrvatska je dobijala veći profit od turizma, dok je Nemačka imala mesto za odmor svojih građana. Tada je teško bilo pomisliti da će "nemačkim putem" na Balkan uskoro krenuti i Francuzi, Englezi, Španci, Amerikanci.
Konstantin Kačalin,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Nemačka
- RepublikaSrpska
- Hrvatska
- Bosna
- rat
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















