Početna stranica > Novosti

Rusko-ukrajinski Gogolj

Rusko-ukrajinski Gogolj
05.04.2014. god.


Ukrajinsko poreklo Nikolaja Gogolja i rusko poreklo njegovog umetničkog opusa- ta specifika klasika literature je večito pitanje. Gogolj- kao ukrajinski ili ruski pisac? Takvo su pitanje postavljali njegovi savremenici a takvo se pitanje postavlja i danas.

Popularni ukrajinski pisac Ljubko Dereš priznaje: „Za mene je Gogolj ukrajinski pisac“. A njegova zemljakinja i koleginica Irena Karpa govori da je Gogolj bio ukrajinski imigrant koji je „trbuhom za kruhom“ došao u Rusku imperiju, koja ga je potpuno namučila. Ipak, ne možemo a da se ne složimo sa mišljenjem moskovskog pisca Vladislava Otrošenko:

- Gogolj je klasik, majstor svog zanata,tamo gde je postojao ruski jezik u 19.veku i na svom tom prostranstvu zemljine kugle gde ruski jezik postoji i danas. Moramo da shvatimo da je Gogolj pisao na ruskom jeziku a pisac je takvo biće, čija se nacionalnost određuje jezikom na kojem on piše. Zato je Gogolj ruski pisac, a to ne znači da ga mi na taj način nekako delimo od Ukrajine.

Ovaj je pogled na svet blizak i Mihailu Pogrebinskom- sadašnjem direktoru Kijevskog centra političkih studija i konfliktologije. On je direktno rekao: „Za sve dobronamerne ljude Gogolj je i ruski i ukrajinski pisac“. Do Pogrebinskog nešto mekše ali podjednako ubedljivo ukrajinski teoretičar književnosti Jurij Barabaš je napisao: „Opus Gogolja i drugih ruskojezičnih pisaca ukrajinskog porekla može se okarakterisati kao ruskojezična grana ukrajinske kulture, a ipak kao deo ruske literature.“ I sa ovom činjenicom ne žele svi da se pomire. Inače, kako objasniti izdavanje Gogoljevog dela „Taras Buljba“ u prevodu na ukrajinski jezik. Prevodioci su učinili sve kako iz Gogoljevog teksta gotovo izbacili sve što je zapravo rusko, a čak reč „ruski“ se metodično menjala na „ukrajinski“. Ovim povodom je Vladislav Otrošenko primetio:

- Mešanje i menjanje klasičnog teksta je apsurdno i ne odgovara normama opšteljudskog bitisanja. To je nonsens. To bi bilo kao u delima Šilera zanemarivati mesta gde on pominje sve ono što se odnosi na Nemačku.

Mora se reći da u ovom trenutku, većini građana Ukrajine sada nije do Gogolja. I to je šteta. Trebalo bi izdvojiti makar minut i zamisliti se nad rečima iz beležnice velikog rusko-ukrajinskog pisca, gde on mašta da zagrli dva naroda- „blago njihovog duha i karaktera“.

Olga Bugrova,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA