Posljednji će biti prvi
Od desetina naroda, koji su od prastarog doba živeli na Krimu, istočni Sloveni su se pojavili na tom poluostrvu kasnije od drugih. To se desilo u ranom Srednjem veku - u doba stasanja Drevne ruske države. Međutim, kasnije su upravo istočni Sloveni postali ovde dominirajući etnos.
U VIII - IX veku Sloveni nisu se nastanili, već povremeno dolazili na teritoriju Krima. Naprimer, u arapskim i vizantijskim književnim izvorima opisan je put Dnjeprom trgovinskih karavana trgovaca-Slovena, koji su išli u Caregrad, prestonicu Vizantijske imperije, današnji turski Istanbul. Razvijajući trgovinu, neki su se trgovci nastanili na Krimu. Bili su i drugi razlozi za dolazak Slovena na Krim. O tome je «Glasu Rusije» ispričao pripadnik Instituta arheologije Ruske akademije nauka Vladimir Kovalj.
- Prvo: prisustvo slovenskih vojski iz doba Drevne Rusije na teritoriji, pre svega, istočnog Krima, blizu grada Kerč. Nije reč o stalnom slovenskom stanovništvu. Međutim, vojni kontingenti su tamo bili, ali je to bila normalna situacija za to doba. Dalje je reč o prisustvu Slovena kao zarobljenika, koji su se tamo nastanili, – to je bilo u doba Krimskog kanstva. Prema običaju tog kanstva, posle izvestnog vremena su zarobljenike oslobađali, te su oni mogli da tamo žive.
Inače, Krimsko kanstvo je formirano u XV veku, kada su istočni Sloveni već davno poprimili pravoslavno hrišćanstvo. Religiozni simboli pravoslavlja, koje arheolozi nalaze prilikom iskopina na Krimu, - još jednom potvrđuju slovensku istoriju tog poluostrva. Vladimir Kovalj nastavlja:
- Naprimer, u Hersonesu je bilo nađeno nekoliko krstića, koji su prema svom tipu – drevnoruski. Oni su izrađeni na teritoriji Rusije. Oni su mogli da tamo dospeju i kao neke starine, donete odnekud, a mogli su da dođu i sa čovekom, koji je nosio takav krst. U principu, takve činjenice prisustva mogu da budu, ali su one vanredne.
U XVIII veku je došlo da neviđenog po svojim razmerima masovnog preseljavanja Rusa na Krim. Onda su sve predstavnike tog etnosa nazivali Rusima – Ruse, Ukrajince i Beloruse. Početak ruskog naseljavanja Krima je istorijski događaj: 8. aprila 1783. godine ruska imperatorka Katarina Druga potpisala je manifest «O priključenju Rusiji Krima i Kubana». Prvi su na Krimu ostali kao stanovnici vojnici dva ruska puka - Jekaterinoslavskog i Fanagorijskog, formiranog od strane velikog vojskovođe Suvorova. Mada je to čudno, arheološka svedočanstva nalaženja na Krimu Rusa iz doba Katarine skoro su odsutna. Vladimir Kovalj kaže:
- Taj arheološki period je mnogo manje proučen – arheologe uvek interesuju drevnije epohe. Za ovaj period su važni pismeni izvori. Sačuvani su podaci da su se na Krim preseljavala čitava sela iz centralnih rejona Rusije.
Kada je bio sagrađen 1784. godine Simferopolj – današnji glavni grad Krima – ruska je vlada preduzimala mere za doseljavanje u njegova predgrađa. Gradio se i čuveni grad-luka Sevastopolj: tu su se gradile kuće za oficire, mornare, ribare i zanatlije. Aktivno preseljavanje Rusa na Krim je trajalo u toku sto godina - do kraja XIX veka, kada ih je prema podacima popisa bilo skoro polovina ukupnog broja stanovnika: 250 hiljada. Danas Rusa na Krimu ima 60 odsto stanovništva.
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- arheologija
- istorija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















