Ermitaž na Krimu
Peterburški Ermitaž obnavlja areheološke ekspedicije na Krim. Počev od sredine maja, na teritoriji poluostrva će dosledno raditi sedam ekspedicija. Objekti iskopavanja su antički gradovi izgrađeni pre naše ere, spomenici hrišćanskog i muslimanskog Srednjeg veka i mnogi drugi tragovi prošlosti kojima obiluje krimska teritorija.
Arheološke ekspedicije iz Ermitaža na Krim opremaju se već više od 150 godina – od kada je u Rusiji formirano Carsko arheološko društvo. Najaktivnija iskopavanja su se vršila u sovjetsko vreme, ali i u poslednje dve decenije nisu prestajala. Kako je za Glas Rusije rekla glavni rizničar Ermitaža i šef Arheološke ekspedicije na Južni Krim Svetlana Adaksina, godinama stečene naučne, stvaralačke i priajteljske veze peterburških i krimskih muzejskih radnika postoje i danas.
- Kao prvo, imamo odličnu ekspediciju u istočnom Krimu. To su antičke ekspedicije: za istraživanje Nimfeja – vrlo čuvenog naselja, podvodna ekspedicija u akri – to je između Kerča i Feodosije. Ekspedicija u Sudaku i ekspedicija koja kopa u gradu Stari Krim, to je namesništvo Zlatne horde na Krimu, takođe pripadaju Srednjem veku. Zatim tvrđava Čembalo u gradu Balaklava, nedaleko od Sevastopolja i istraživanja u Hersonesu.
Za rad u arheološkim ekspedicijama uvek su pozivaju slobodni pomoćnici. Pre svega oni pomažu arheolozima fizički – kopaju zemlju i naravno, računaju na to da će imati sreće da nađu raritet. Svetlana Adaksina nastavlja:
- Po pravilu putuje nekoliko ljudi iz Ermitaža koji se bave resornim istraživanjima. Sa nama je prilično velik broj volontera. To su studenti moskovskih, peterburških, simferopoljskih univerziteta, sa kijevskih su dolazili uvek. Svaka ekspedicija za sezonu iskopa 150-200 kvadratnih metara teritorije. Rezultati... kako se posreći. Uvek je velika količina keramike, metalnih predmeta – kako drvenih, tako i savremenih, zato što je odjek Drugog svetskog rata na Krimu svuda. Mi nalazimo gelere granata, i čaure od patrona...
Između ostalog, sve što arheolozi Ermitaža nalaze u Krimu, na Krimu i ostaje. Tako je dogovoreno već niz godina. Govori Svetlana Adaksina.
- Naša politika je takva da pronalasci treba da ostanu na mestu, oni u svom kontekstu izgledaju mnogo bolje. I ako postoji mogućnost da se izlože i čuvaju, znači treba ih tamo ostaviti. U Hersonesu, u Kerčenskom nacionalnom parku uvek je bila takva mogućnost. Mi imamo mogućnost da koristimo autorsko pravo za naša iskopavanja, jer pored toga što smo muzej, mi smo ozbiljna istraživačka organizacija i naši arheolozi imaju planske naučne teme.
Ipak nešto od predmeta nađenih na Krimu čuva se i u peterburškom Ermitažu. Ovi pronalaci mogu da se pogledaju na izložbi vizantijske kulture koja će biti otvorena u muzeju na nekoliko meseci.
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Flickr.com/ Ilya Schurov /cc-by/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- arheologija
- istorija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















