Sanjati o budućnosti ili krpiti rupe u sećanju?
U kontekstu biografskih romana i priča o savremenom biznisu i krizi 90-ih godina, u književnosti 2013. godine u prvi plan je izbio razgovor o neprolaznom. Pri tome, u atmosferi hronološki dalekih epoha. U to je uveren komentator Aleksandar Gavrilov.
Kao jednu od najznačajnijih knjiga sezone ekspert navodi roman Jevgenija Vodolazkina "Lavr". Njegovi junaci predstavljaju zbirni lik staroruskih žitija. To je monah i lekar koji prolazi put od dečaka-siročeta do pravednika koji je posvetio sebe služenju Bogu i bližnjem. Reč je o neophodnoj komponenti nacionalnog duhovnog iskustva, uveren je Aleksandar Gavrilov.
- Sada ruski pisci nastavljaju da krpe one rupe u sećanju koje postoje u Rusiji, u ruskoj svesti u celini. I u tom smislu spoj sa prošlošću, čak sa izmišljenom, fantomskom proslošću, mnogo je važnija nego mogućnost da se zaviri u budućnost. I to je neobični spoj čoveka iz 15. veka i našeg savremenika koji uspeva da postigne Vodolazkin – to je dragoceni dar za društvenu svest.
Još jedan pisac – Andrej Volos – pozvao je čitaoca na put zajedno sa tadžičko-persijskim pesnikom 10. veka Džafarom Rudakijem. Njegov roman "Povratak u Padžrud" je put u izgnanje koji prevladava nekada omiljeni pesnik vlasti posle pada u nemilost. Alijansa stvaraoca i vlasti uvek preti takvim okretom, a suština ljudske prirode se ne menja – do takvih zaključaka dolazi mudri starac iz Srednjeg veka.
Knjige pisca, uslovno govoreći avangardnog usmerenja, takođe su dale ozbiljnu hranu za razmišljanje. Tako je roman Vladimira Sorokina "Telurija" - pogled na budućnost Evrope. To je svet u kojem su pomešane razne epohe, realije i mitovi. On je naseljen kentaurima, liliputancima, džinovima, krstašima i komunistima. Ponovo pomešano čovečanstvo podeljeno je na hanstva i kneževine, republike i kraljevstva. I svugde sanjaju u Carstvu Božjem na Zemlji. Rešenje problema je republika Telurija sa rezervama čarobnog metala koji donosi sreću. Za čovečanstvo to nije novo – komentariše ekspert Aleksandar Gavrilov.
- Oni strahovi, očekivanja, iskušenja ljudskog duha koja ruski pisac može da vidi u budućnosti, spada u ono što smo mi već preživeli u prošlosti. Sorokin može sebi da dozvoli da pogleda u budućnost, zato što je u prošlost zavirio već dosta duboko.
Moguće da je najsloženiji zadatak postavio sebi još jedan moderni autor – Viktor Peljevin. On je rizikovao da označi raspoloženja savremenog društva u knjizi Betmen Apolo. Aleksandar Gavrilov ocenjuje ovaj pokušaj ovako:
- Peljevin «probija vreme» u onoj fantomskoj tački koja se može smatrati sadašnjošću. To je složen posao koji zahteva od pisca veliku koncentraciju, čak samopožrtvovanje. Kada pisac zastaje u savremenom trenusku koji mu izmiče, to i jeste priroda savremenog trenutka – on odustaje od podrške prošlosti, odustaje od fanzatije koja omogućava otkrivanje budućnsoti, i pokušava da se zadrži u tom klizavom položaju.
Ako se govorio o liderima književne sezone, to je naravno Jevgenij Vodolazkin. Njegov roman "Lavr" ušao je u kratak spisak svih glavnih književnih nagrada Rusije, a na dva konkursa – Velika knjiga i Jasna poljana – pobedio je.
Jelena Andrusenko,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















