Na današnji dan preminuo Gavrilo Princip
U vreme kad se dogodio atentat, Gavrilo Princip je bio suviše mlad za smrtnu kaznu, pa je osuđen na dvadeset godina zatvora, gde je bio izložen mučenjima.
Kaznu je služio u češkom Terezinu, gde je i umro od tuberkuloze 28. aprila 1918., malo pred kraj Prvog svetskog rata. Pri kraju života je bio zbog loših zatvorskih uslova vrlo oslabio i imao oko četrdeset kilograma.
U unutrašnjosti ćelije smeštene u tvrđavi Terezin, danas samo u zid ugrađeni okovi za koje je Gavrilo Princip bio svezan, svedoče o njegovoj mučeničkoj smrti. Na zidu ispred ćelije ugrađena je skromna ploča sa imenom zatvorenika, glavnog aktera sarajevskog atentata, koji je poslužio vladajućoj monarhiji da ultimatumom Srbiji započne jedan od najkrvavijih ratova u svetskoj istoriji.
Grob Gavrila Principa se danas nalazi u kapeli vidovdanskih heroja u Sarajevu. Auto, Gavrilov pištolj i okrvavljena uniforma Franca Ferdinanda nalaze se u vojnoistorijskom muzeju u Beču. Metak koji je ubio Ferdinanda izložen je u češkom gradu Konopište.
O reviziji istorije i njenoj propagandi govori i nova knjiga britanskog publiciste i novinara Maksa Hejstingsa pod nazivom "Katastrofa: Evropa ide u rat 1914.", a u kojoj Srbiju definiše kao "nešto poput današnjeg Irana", odnosno izvoznika terorizma. Hejsting u svojoj knjigi nema dileme da je atentat izvela teroristička organizacija iz Beograda, a izvršilac je bio terorista Gavrilo Princip.
Novo tumačenje istorijskih događaja, kao i propaganda koja se u tom smeru stvara je uzela velikog maha i stvaraju se stereotipi kako o Prvom, tako i o Drugom svetskom ratu, pa i nedavni događaji iz bliže istorije se tumače po principu "zakona jačeg", odnosno npr. agresije NATO pakta na Republiku Srpsku, Srbiju (spisak napadnutih država je poduži) se u svetu karakterišu kao "humanitarne" intervencije u službi "demokratije".
Događaji pred Prvi svetski rat, kao što je bio i Carinski rat, jasno govore da su ondašnje zavađene imperije samo čekale povod, a atentat u Sarajevu je bio samo okidač i izgovor za napad na ionako iznurenu Srbiju iz prethodna dva Balkanska rata. Srbija je preskupo platila cenu, a veliki deo stanovništva je zauvek nestao kako bi južnoslovenski narodi bili slobodni.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- istorija
- godišnjica
- atentat
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















