Zlato Krima ili politički ultimatumi kulturi
Pitanje izložbe «Krim. Zlato i tajne Crnog mora» je dobilo novi razvoj. Predstavnik sadašnjih ukrajinskih vlasti Andrej Deščica, pozivajući se na podršku ministra spoljnih poslova Holandije, izjavio je: Izložba je baština Ukrajine i te mora da se vrati u Ukrajinu posle završetka ekspozicije. Međutim, u ruskom Krimu smatraju drugačije: eksponati se moraju vraćati na njihovo mesto čuvanja – u krimske muzeje.
Izložba «Krim. Zlato i tajne Crnog mora» predstavlja raritete primenjene umetnosti Skita - drevnog naroda, koji je živeo na teritoriji Krima, gde se decenijama vode arheološke iskopine. U inostranstvu se izložba nalazi od 2013. godine, kada je Krim bio deo Ukrajine. 18. maja je zvanično vreme završetka putovanja muzejskih eksponata. Već u toku tri nedelje se vode sporovi – kuda ih treba voziti: u ukrajinski Kijev ili prestonicu ruskog Krima Simferopolj.
Ima oko čega da se spori. Većina eksponata izložbe je od zlata. Eksponati su uzeti iz 5 muzeja: četiri krimska i jednog kijevskog. Od ukupnog broja 550 – muzeju Kijeva pripada svega 20. Ostalo je svojina stanovnika Krima. Između ostalih, simferopoljskog muzeja Tavride, čiji je direktor Andrej Maljgin rekao:
- Naši predmeti su veoma vredni. Samo je naš muzej pružio arheološke atrefakte u ukupnoj vrednosti 170 hiljada dolara. Drugi krimski muzeji su pružili još važnije vrhunske stvari.
Reagujući na izjave da će izložba iz Amsterdama biti preneta u Kijev, Andrej Malgin je izrazio žaljenje u vezi sa time, što evropska strana podržava današnje ukrajinske vlasti.
- Ako će naše eksponate uputiti iz Holandije u Ukrajinu to će biti grubo kršenje prava svojine, što stavlja pod znak pitanja odnose sa toliko nepouzdanim partnerima. Možemo da shvatimo Evropljane, koji su uzimali deo ukrajinskog muzejskog fonda, kada politička situacija nije pretila raskolom zemlje. Međutim, ako Holandija kao zemlja, koja je prihvatila izložbu, opredeli ne u korist Krima, krimski muzeolozi će biti primorani da se odreknu saradnje s evropskim kolegama, izjavila je Glasu Rusije zamenik direktora Muzeja Tavride Jelena Višnjevska.
I to sigurno, jer se krši muzejska etika. Glavno je da ugovore o eksponiranju zaključuju međusobno muzeji. To znači da muzej, koji preuzima izložbu, ima obavezu da je vrati. Mi smo vlasnici kolekcije. U ovom slučaju ne nameravamo da rizikujemo dok se politička situacija smiri, dok ne priznaju Krim, koji će sigurno biti priznat.
Dakle, ako izložba se «Krim. Zlato i tajne Crnog mora» ne vrati na Krim, pitanje demonstracije kulturnih vrednosti iz te ruske republike u Evropu će biti prekinuto. To je uslov Državnog saveta Krima. Kako je rekao njegov predstavnik Valerij Kosarev, mi ćemo sa našom istorijom desetina naroda i država na teritoriji Krima ipak ostati bogati kulturnim vrednostima, ali ih Evropa neće videti.
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Novoross.info/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















