Obretenje glave svetog Jovana Krstitelja

U ponedjeljak, 9. marta pravoslavni vjernici obilježavaju praznik pod imenom Prvo i drugo obretenje glave svetog Jovana Krstitelja.
U vrijeme Jovanove propovjedničke djelatnosti gospodar Galileje bio je Irod Mlađi. Ovaj car oteo je ženu svom bratu dok je svoju suprugu otjerao. Protiv toga je protestovao Jovan Krstitelj, pa ga je Irod bacio u tamnicu. Na jednoj gozbi u gradu Sevastiji igrom je careve goste zabavljala Solomija, kćerka njegove snahe i ljubavnice Irodijade, odnosno njegova zakonita bratanična. Irod je bio u raspoloženju koje je bilo podgrijano pićem, pa joj je obećao za nagradu šta ona poželi. Njena majka, pogođena kritikom utamničenog Jovana, posavjetovala je kćerku da traži glavu Jovana Krstitelja. Po carevoj naredbi, koja je sljedovala iz obećanja koje se ne poriče Jovanu je posječena glava i predata na tanjiru Solomiji. Noću su Jovanovi učenici uzeli i časno sahranili njegovo tijelo, dok je Irodijada izbola iglom jezik u mrtvoj glavi, jer se njena nečista savjest bojala njegove kritike.
Prvo i drugo obretenje glave svetog Jovana Krstitelja slavi se 9. marta. Kada je Jovan Krstitelj posječen, Irodijada naredi da mu se glava sahrani odvojeno od tijela, plašeći se da prorok ne vaskrsne. I uze svetu glavu i zakopa je na nekom mjestu. Ali njena dvorkinja Jovana je iskopala i sahranila na Gori Jeleonskoj. Nedugo zatim, jedan vlastelin povjerova u Hrista i zamonaši se, dobivši ime Inokentije. Gradeći sebi keliju, našao je glavu za koju mu se javi da Krstiteljeva. Vratio je na isto mjesto. Kasnije je glava Svetog Jovana Krstitelja, po Božijem promislu, zaboravljana i objavljivana, sve dok u vrijeme carice Teodore i patrijarha Ignjatija nije prenijeta u Carigrad.