Lični podaci: na šta se može zaboraviti na internetu?
„Šamarom“ za američki internet pretraživač Google može se smatrati odluka Suda EU u Luksemburgu, u korist takozvanog prava korisnika da mogu „biti zaboravljeni“. Radi se o mogućnosti da građani mogu zahtevati od ovog ili bilo kojeg drugog pretraživača da uništi u elektronskoj bazi podataka zastarele ili podatke koji ne odgovaraju sadašnjem stanju stvari.
Povod za ovaj sudski proces je bila tužba jednog Španca koji je na internetu, sistemu Google našao podatke o sebi stare 16 godina. Konkretno, radi se o podatku iz časopisa „La Vangardia“ i prodaji kuće za dug. Španac je predao tužbu i protiv časopisa i protiv američkog pretraživača, ukazavši da konkretna informacija nije više aktuelna i da narušava njegovo pravo na diskreciju privatnog života. Španski sud je ovu tužbu objedinio sa još 180 sličnih zahteva u jedan slušaj i predao celokupnu dokumentaciju pred Sud EU, koji je doneo presudu u korist korisnika interneta i pretraživača Google .
Uzgred, ovde se javlja niz pitanja. Kako navodi švajcarski Neue Z ü rcher Zeitung odluka suda bila je neočekivana. Generalni tužilac, smatrao je nemogućim da se očekuje od Google da uništi informacije, jer bi to onda bilo narušavanje prava i sloboda interneta. Sudije su ipak na prvo mesto postavile prava pojedinca. Mnogi eksperti sumnjaju u realnu mogućnost da presuda bude izvršena. Kao prvo, ona se ne tiče provajdera socijalnih mreža, koji takođe raspolažu elektronskim arhivama i bazama podataka. Kao drugo, tražiti uništavanje ovih ili onih podataka o korisnicima mogu, kako su naveli, pri posedovanju „određenih preduslova“. Kakvih konkretno- to će se svaki put naknadno utvrđivati. Osim toga, sami pretraživači ne mogu da anuliraju izvore informacija, koje su kao takve, same web stranice. Postoji još jedan aspekt, o kojem je govorio u radio intervjuu, osnivač Internet konferencije „Republika“, Nemac Markus Bekedal:
A kako je na primer sa političarima ili javnim ličnostima, koji su, recimo bili optuženi za korupciju, potom odslužili kaznu i ne žele da imaju bilo kakve veze sa prošlim? Da li odgovara društvenom interesu ako podaci o njima budu dostupni drugim ljudima? I uopšte, tu se javlja mnogo raznih pitanja...
Bivši opunomoćeni za zaštitu ličnih podataka od strane federalne vlade Nemačke, a sada rukovodilac Evropske akademije slobode informacija i zaštite podataka Peter Šar, smatra da je odluka Suda EU važan korak na putu ka usvajanju novih zakona o zaštiti podataka, ali i „meta- poruka“ za učesnike budućih debata i nacrta dokumenata. Pitanje će biti postavljeno i pred nove zakonodavce, koji će svoje pozicije i fotelje zauzeti u Evroparlamentu, nakon majskih izbora.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Flickr.com/Maria Guimarães /cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- Luksemburg
- EU
- internet
- prava
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















