Ostaci manastira sv. Vasilija

U podnožju jednog od grebena u sjevernom dijelu sela Drenovštica, svega nekoliko kilometara od Bogetića i skretnice za Ostrog, krije se u žbunju viševjekovna nepoznanica za mnoge u Crnoj Gori. Skoro da niko od brojnih vjernika koji pohode jedno od najvećih svetilišta u Evropi, ne znaju da je tu prva svetinja koju je sveti Vasili Ostroški prije tri vijeka započeo da gradi po dolasku iz Popova Polja na ove prostore.
Zašto je Sveti Vasilije Ostroški morao da napusti Drenovšticu i prekine gradnju crkve, te ispunjenje te želje potraži pod Ostrogom, manje je bitno, kaže Radomir Goranović, pukovnik u penziji iz Nikšića, već je važno da ovu svetinju treba poštovati.
Međutim, on kaže u razgovoru za "Dan" da je istina surova, jer je hram zanemarivan već vjekovima. Takvo stanje mora se promijeniti, i makar put do svetinje osposobiti, žbunje i korov očistiti.
- Možda će ova inicijativa, koja dolazi od višegodišnjeg komuniste, ali i istaknutog poštovaoca svetinja i običaja svojih predaka, probuditi savjest mnogih. Možda tako zaslužimo oprost Svetog Vasilije - kaže Goranović.
Pošto je kako on kaže Crkva nedavno otkupila od privatnika zemljište na kome se nalazi hram, za mnoge nepoznanica, nada se da će se ispraviti vjekovna nepravda i da će se objekat restaurirati i dobiti mjesto koje mu pripada, u sklopu ostroškog kompleksa.
- Sramota je da za više od tri vijeka nijesmo mogli upristojiti tih desetak kilometra puta, kojim prolaze milioni vjernika. U momentu razočaranja i ogorčenja na tragikomičnu sudbinu sopstvenog naroda, sa ironijom se prisjetih Međugorja, gdje niče svetilište i grad na izmišljenoj priči. Ostrog je naša najveća svetinja i put mora biti uređen - kaže Goranović.