Zamislite da ste Frojd
Instalacije danas izgleda nikoga ne čude. Ipak postoji mesto gde one deluju na čoveka kao otkrovenje. To je jedan od peterburških muzeja — mali, svega dve sale, ali po svojoj temi važan bukvalno za svakog čoveka na zemlji: Muzej snova.
Pun naziv ovog tajanstvenog muzeja je Muzej snova Sigmunda Frojda. Bio je osnovan 1999. godine, povodom stogodišnjice izlaska najčuvenije knjige psihoanalitičara: Tumačenje snova. Osnivač muzeja je ruski kolega austrijskog doktora Viktor Mazin. On to nije učinio šale radi: snovi su ozbiljna stvar. Kako kaže Mazin, snovi su psihoza. To je najsurovija spihijatrijska dijagnoza koja se može postaviti, zato što ljudi vide halucinacije, ono čega nema. Trećina našeg života protiče u psihozi, i makar iz tog razloga ni jedan čovek na Zemlji ne može da se nazove zdravim, ističe s ironijom Viktor Mazin.
- Ako čovek kaže: Ja sam čovek veseo, ali muče me u snu neki košmari, vidim užase u snu. To pokazuje da čovek ima dovoljno birga od kojih na neki nači beži danju. Većina ljudi sanja i zaboravlja šta je sanjala. I za to postoji vrlo ozbiljan razlog. Zato što se u snovima otvara nešto što mi o sebi ne želimo da znamo.
Neobično, ali ovo neželjeno znanje često je izvor velikog nadahnuća. Dovoljno je setiti se, na primer, filmova Alfreda Hičkoka ili Luisa Bunjuela. Oni su, može se reći, razradili čitavu estetiku snova. Ili, na primer, filmovi Anreja Tarkovskog: mirno raspoloženje ratnom filmu Ivanovo detinjstvo daju Ivanovi snovi. I još više na snovima je izgrađen kultni film Tarkovskog Ogledalo. Muzej snova Sigmunda Frojda kao jedan od svojih zadataka postavlja skoro isto to — ukrotiti snove, naučiti čoveka da bez štete po zdravlje prevede sliku iz sfere nesvesnog u sferu svesnog. U Muzeju snova ove dve teritorije su podeljene, istakao je za Glas Rusije njegov kustos, psihoanalitičar Maksim Procenko.
- Prva sala je svetla. Tamo je predstavljeno nekoliko štandova koji govore ko je bio Frojd, ko su bili njegovi učitelji, kolege, kako se razvijala istorija psihoanalitičkog pokreta. Štandovi su opremljeni originalnim fotografijama koje je dao naš sabrat — Muzej Frojda u Londonu. A druga sala je srce muzeja. U njemu je sve izgrađeno po logici snova. Tamo je mračno, mnogo je raznih objekata vezanih za Frojda, i jednostavno objekata savremene umetnosti. Sve to nije tako jednostavno pogledati. Nema nikakvih natpisa. I zato što je element spoljnog objašnjavanja isključen, mi punimo prostor svojim mislima, asocijacijama, fantazijama. Ovaj muzej nas isključuje iz svakodnevice i dovodi do ideja, želja, o kojima nismo imali kad da razmišljamo u buci svakodnevnog života.
Muzej snova Sugmunda Frojda se ne određuje kao neki informacioni portal, što na prvi pogled nije previše savremeno. On, kako je primetio kustos, pre je usmeren na sticanje iskustva kretanja u sebe. I suedći po tome što ovamo u gomilama dolaze peterburški studenti, ovo iskustvo je upravo ono što je potrebno!
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: "Muzei Rossii"/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















