Evropa prebacuje na Rusiju odgovornost za Ukrajinu
EU je prošlog petka potpisala ekonomski deo sporazuma o pridruživanju sa Ukrajinom. U suštini to je sporazum o slobodnoj trgovini. Kijev je uveren da asocijacija sa EU otvara Ukrajini odlične perspektive. Eksperti dopuštaju da će se možda tako i desiti. Ali u nekoj daljoj budućnosti.
A naredne godine će za ukrajinsku ekonomiju biti vreme teških iskušenja, pošto su previše veliki troškovi prelaska postsovjetskog modela privrede na ošteevropski kolosek.
Sa druge strane, sada Rusija i Ukrajina faktički imaju bescarinski režim trgovine. Kada sporazum o pridruživanju EU stupi na snagu, moraće da se uvedu mere kompenzacije. Govori zamenik direktora Centra za ukrajinistiku i belorusistiku Moskovskog državnog unizverziteta Bodan Bespaljko.
- Rusija je prilično jasno stavila do znanja da ona neće pružiti svoje tržište za ukrajinsku robu. Poljoprivredni izvoz već je smanjen za 30%. Niz industrijskih ukrajinskih proizvoda u drugom kvartalu ove godine više se ne isporučuje u Rusiju, na primer vagoni fabrike Kremenčug. Pri tome u Evropi ova roba nije nikome potrebna.
Evropu uopšte ne zanima ukrajinska industrija. Evropski proizvođači se plaše jačanja konkurencije. Ali sa druge strane oni se plaše naglog pada standarda u Ukrajini. Pošto to dovodi pod udarac samu Evropu. Zato evropljani žele da ekonomske tekoše u okviru pridruživanja Ukrajine sa EU preuzme na sebe Rusija.
Na rečima evropljani demonstriraju spremnost na kompromis. Tako je nemački kancelar Angela Merkel obećala da će ekonomski deo sporazuma o asocijaciji sa Ukrajinom početi da deluje tek posle pregovora uz učešće Rusije. Trostrane konsultacije će biti održane u julu. Ipak Brisel i Kijev unapred podvlače da nikakve principijalne izmene sporazum neće pretrpeti. Drugim rečima, Rusija se ponovo nalazi u položaju mlađeg partnera, što, naravno, ne doprinosi otopljavanju rusko-evropskih odnosa. Govori Bogdan Bespaljko.
- Osnovna tendencija od strane Zapada je pokušaj da se rusko tržište sačuva za ukrajinske proizvođače, želja da se Moskva ubedi da su njene bojazni povodom reeksporta preterane i namera da se sačuva snabdevanje Ukrajine jeftinim ruskim gasom. Za Rusiju u datoj situaciji važno je pitanje isporuka energenata samim evropljanima, obračun sa Ukrajinom za već postojeće dugove i perspektive Južnog toka. Po svemu sudeći, o tome će se govoriti na konsultacijama. Ali najverovatnije da ovde neće biti brzo postignut kompromis. Zato što Rusija u datoj situaciji trpi određeni geopolitički poraz. Ona ne može da uključi Ukrajinuu svoje integracione projekte. Naprotiv, Zapad blokira ovaj proces, uključujući Ukrajinu u asocijaciju sa EU. Znači, Rusija će morati da troši novac kako bi kompenzovala ispadanje Ukrajine iz integracionih projekata. Pri takvom rasporedu snaga između strana će se voditi određeno cenjkanje.
Kako smatra Bogdan Bespaljko, situaciju može da pomeri u stranu realnog kompromisa samo promena evropskog spoljnopolitčkog vektora. Za sada većina evropskih zemalja prati SAD. A Vašington nije zaintresovan ni za ekonomske veze između Evrope i Rusije, ni za razvoj Ukrajine kao suverene države. Amerikancima je uglavnim poreban samo haos na evroazijskom kontinentu. To će im omogućiti da ojačaju dolar i ulogu SAD kao globalnog arbitra. Ali ako evropski lideri mogu nekako da izađu van američkog starateljstva, moći će da postave na prvo mesto svoje nacionalne (ili bar regionalne) interese, dok će kompromis između Rusije i EU biti sasvim dostižan.
Sergej Duz,
Čitajte više na Ukrajina iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: REUTERS/Stringer/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















