Evropa čeka odgovor Porošenka. Porošenko konzultuje Vašington.
Šef MSP Nemačke Frank-Valter Štajnmajer pozvao je Kijev da pod hitno ispuni dogovore o obnavljanju primirja i konaktima sa istokom, postignutih prilikom četvorostranog susreta u Berlinu 2. juna.
Štajnmajer je bio inicijator hitnih konzultacija u Berlinu ministara inostranih poslova Nemačke, Rusije, Francuske i Ukrajine. Prema mišlenju Berlina, Pariza i Moskve kontakte treba početi najkasnije 5. juna.
Ustanici na istoku Ukrajine su već izjavili da su spremni za kontaktiranje i obustavu vatre. Dogovore je potpisao i ministar inostranih poslova Ukrajine Pavel Klimkin. Doduše, kako je to više puta demonstrirala kijevska hunta, potpisi i obećanja ministara u Ukrajini ništa ne znače.
Zato Evropa zabrinuto čeka reagovanje Kijeva. U evropskim glavnim gradovima nema mnogo optimizma. Pažnji Evropljana nije izmakla činjenica da je Porošenko posle saopštenja svog šefa MIP o rezultatima berlinskog susreta, prvo telefonirao potpredsedniku SAD Džo Bajdenu da bi ga konzultovao. To je bilo pre susreta s Savetom nacionalne bezbednosti Ukrajine. Sve odluke o vojnim akcijama na istoku Porošenko, a pre njega izvršilac funkcija predsednika Turčinov, usvajali su posle telefonskih razgovora s Vašingtonom.
- Apsolutno je jasno da su Porošenka podstakli na nastavak rata pomoću surovih metoda desničari u kijevskoj hunti i njihovi „kuratori“ u SAD-ama, uveren je direktor Centra evroazijskih istraživanja Vladimir Kornilov. I OEBS, i sve vodeće evropske zemlje su ga pozivale da produži primirje, ali je on ignorisao sve te pozive.
Aktivno uključivanje Nemačke, lidera EU, u traženje regulisanja svedoči da su političari u Starom Svetu progledali, te postaju svesni, ko je kriv za krvoproliće, - uveren je ekspert ruskog Instituta strateških istraživanja Jurij Glušenko. Ako je pre toga, kada je ukrajinska kriza planula, te je Kijev počeo da uništava stanovništvo Donbasa i Luganska, neko sumnjao u vezi sa strateškim planovima SAD, danas ih ne vidi samo slepac ili gluv, uveren je Jurij Glušenko. SAD, smatra on, žele da pretvore Ukrajinu i čitav region u neki novi Balkan.
- Uzimajući u obzir da dužina rusko-ukrajinske granice iznosi oko 2 hiljade kilometara, permanentna kriza u Ukrajini, prema zamisli Vašingtona, mora da postane posebna „bolna tačka“ za Rusiju. Teorija dirigovanih konflikata, dirigovanog haosa, koju SAD realizuju na Bliskom Istoku, danas one žele da primene u Ukrajini. Faktički u Ukrajini se vodi ne rat centralnih vlasti s takozvanim „separatistima“, već poluvatreni rat SAD protiv Rusije. Evropa počinje da bude svesna toga.
Nemačka traži puteve regulisanja ukrajinske krize upravo zajedno s Rusijom, jer više ni s kime to ne uspeva, smatra većina ruskih eksperata. U EU, za razliku od SAD, više ne razmatraju takozvani „treći paket“ sankcija protiv Rusije. Diplomati u Briselu, svedoči list EU Observer, kažu da nisu nove sankcije protiv RF brisani sa dnevnog reda samo da ne bi to deranžiralo Vašingtonn. To je nešto poput leka radi smanjenja uzbuđenosti partnera.
U Briselu 3. juna su počele ekspertne trostrane konsultacije RF, Ukrajine i EU o implementaciji sporazuma o asocijaciji i slobodnoj trgovini Kijeva. To je pripremna tehnička diskusija za susret na nivou ministara. On je zakazan za 11. jul. Rusija je od septembra protekle godine sve do februara ove godine predlagala održavanje upravo takvih pregovora, ali je EU odbila. Da su diskusije bile održane ranije, možda ne bi ni došlo do kijevske krize.
Andrej Fedjašin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Nikolay Lazarenko/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















