Odsjaj u zracima zalazećeg sunca
Ruski Srebrni vek je poznat ne samo po imenima čuvenih slikara i pesnika, filozofa i muzičara, pozorišnih delatnika i prvih filmskih umetnika. Pored njih u istorijat kulture su upisana imena sjajne plejade ruskih mecena. Umnogome zahvaljujući njima stvorena su i očuvana posle završetka te epohe mnoga dela ruske umetnosti i važne kulturne institucije.
Najpoznatije mecene su poreklom iz bogate trgovačke sredine. Recimo, iz porodice Morozovih potiču osnivač Muzeja lepih umetnosti u Moskvi i glavni sponzor Moskovskog umetničkog pozorišta. Porodica Mamontovih je doprinela procvatu ruske opere i podržavala mnoge slikare. Posebnu zahvalnost potomoka su zaslužili kolekcionari dela ruske likovne umetnosti. To su braća Tretjakovi, koji su poklonili Moskvi umetničku galeriju, kao i Stepan Rjabušinski, koji je sakupio za nju divnu kolekciju ikona. Svakako, reč je i o Alekseju Bahrušinu – osnivaču moskovskog Pozorišnog muzeja, najvećeg u svetu među sličnim muzejima. Direktor muzeja Dmitrij Rodionov kaže: "Srebrni vek je redak primer velike društvene podrške novih umetničkih inicijativa".
- Možda se u tome krije neka zakonitost, zašto je epoha Srebrnog veka dala ne samo umetnike velikog stvaralačkkog potencijala, već i ljude, koji su to odmah osetili, ocenili i postali čuvari njihove umetnosti. To je pravo čudo!.. Zašto su se u čitavoj Rusiji, ne samo u prestonicama, našli takvi ljudi, koji čak nisu poreklom iz mondenskog društva, već srednjeg građanskog? Možda je to bio predosećaj strašnog doba, koje je vrebalo Rusiju i nastalo posle dve-tri decenije?
Nastalo «strašno doba» često smatraju glavnim uzrokom zalaska Srebrnog veka. Međutim, prema mišljenju kulturologa Andreja Pelipenka, "to je bio samo spoljni, a ne i osnovni uzrok – zalasku su vodile specifične unutrašnje osobine te epohe".
- Čak ako zamislimo da nije došlo do boljševističke revolucije 1917. godine, nego sve se odvijalo nekako drugačije, i kontinuitet razvoja nije bio prekinut, sam taj kontinuitet zbog unutrašnjih činilaca u bilo kom slučaju vodio bi dubokim transformacijama. Obratite pažnju: stil secesije nije se dugo razvijao, on je nastao odmah – tokom prvih pet godina je sve već bilo otkriveno i pruženo. Takvi fenomeni ne žive dugo, oni naglo venu – burno, produktivno, oni nemaju dugo gašenje, te se brzo rastapaju u sledećim etapama.
Međutim, Srebrni vek je ostavio svoj umetnički testament, i to ne samo ruskoj, već i svetskoj kulturi. Da se setimo, naprimer, jednog od glavnih filozofa te epohe Nikolaja Berdjajeva, koji zauzima počasno mesto među «ocima-osnivačima» evropskog egzistencijalizma, ili osnivača apstraktnog slikarstva – slikara Vasilija Kandinskog, koji je bukvalno zapazio Evropu apstrakcionizmom. Izdvajajući uzroke uticaja epohe unutar i van Rusije, Andrej Pilipenko kaže:
- Da nije bio Srebrni vek – ne bi nastala ni ruska avangarda, koja se smatra jednim od jarkih ispoljavanja ruske kulture, a koja se prvi put našla ispred Evrope. Ideje Srebrnog veka su i danas aktuelne. One su i dalje zastava suprotstavljaa onome, protiv čega su bile usmerene u to doba. Onda je to bila buržoaska banalnost, sada samo banalnost, sve primitivno i nisko.
Epoha Srebrnog veka je imala i drugu definiciju – "ruska renesansa". Njen je autor Nikolaj Berdjajev objašnjavao to ovako: "Postojala je opijenost stvaralačkim usponom, novitet, borba, izazov. Tih godina je Rusiji bilo pruženo mnogo darova".
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















