Politikolog: Konflikt u Ukrajini će za pet godina isprovocirati rat u EU
Ukrajinski politikolog Rostislav Iščenko smatra da će, ako do kraja godine konflikt na jugoistoku Ukrajine ne pređe u stadijum mirovnih pregovora, za 3-5 godina on postati povod za „bratoubilački rat u Evropskoj uniji“.
Eksperti iz Rusije, Ukrajine i Nemačke su u utorak u Moskvi razgovarali o konfliktu na jugoistoku Ukrajine i razmenili mišljenja po povodu njegovog rešavanja.
Razlog za organizaciju video-konferencije je bila humanitarna katastrofa na jugoistoku Ukrajine zbog koje je već oko 300.000 ljudi zatražilo status izbeglica u Rusiji. Takođe, postoji zabrinutost zbog mogućnosti izlaska konflikta van granica Ukrajine.
„Ni jedan konflikt ne može biti zatvoren unutrašnjim okvirima – on uvlači ogroman broj učesnika ratnih dejstava. Poljska vlada već govori da rusko-ukrajinski konflikt može doći do njenih granica“, rekao je rukovodilac odeljenja za evropsku bezbednost u Institutu Evrope RAN Dmitrij Danilov u toku video-mosta Moskva-Berlin.
„Rat u srcu Evrope: Kako naći put ka miru u Ukrajini? Pogled iz Moskve i Berlina“
Konflikt u Ukrajini može izazvati rat u EU
Ukrajinski politikolog Rostislav Iščenko smatra da će, ako do kraja godine konflikt na jugoistoku Ukrajine ne pređe u stadijum mirovnih pregovora, za 3-5 godina on postati povod za „bratoubilački rat u Evropskoj uniji“.
„Ako do januara ne počne etapa političkog, a ne vojnog rešavanja situacije u Ukrajini, onda ćemo mi za tri-pet godina sedeti za ovim stolom i diskutovati da li Rusija treba da se umeša kako bi zaustavila bratoubilački rat u Evropskoj uniji. Ja se, naravno, ne bih usudio da govorim o tome da li će se morati povlačiti granica između Bavarije i Prusije, ali nisam ni siguran da Nemačka može sačuvati svoj teritorijalni integritet“, rekao je Iščenko.
Nema potrebe da se razoružava Narodna vojska
Zamenik dekana fakulteta svetske ekonomije i međunarodnih odnosa NIU VŠE Andrej Suzdaljcev je vrlo skeptičan prema ideji razoružavanja nardone vojske na istoku Ukrajine i mekog demokratskog scenarija rešavanja konflikta u skorijoj budućnosti.
„Demokratskki procesi govore da će svi teroristi i pripadnici narodne vojske Istoka biti izabrani u lokalni parlament. Oni (ustanici i kijevska vlast) ne žeče da žive zajedno, oni mrze jedni druge i to treba razumeti“, rekao je Suzdaljcev.
Za sve je „kriv“ Krim
Nemački stručnjaci su pokušali da zauzmu umerenu poziciju i rekli su da je prvi razlog za rata u Ukrajini bio ulazak Krima u sastav RF.
„Konflikt je počeo pripajanjem Krima Rusiji. Bilo je potrebno da se svi članovi parlamenta i političkih struktura izjasne o tome. To je dug proces, a to se na Krimu nije dogodilo – morali su bar da pitaju za mišljenje ukrajinsko rukovodstvo. Čuli smo komentare predstavnika OEBS o tome da je, navodno, sve bilo u redu. Ipak, sam proces pripajanja je tekao nepravilno“, izjavio je vodeći ekspert fonda „Nauka i politika“ Volfgang Rihter.
Šta se događa u Ukrajini i Novorusiji
Masovne antivladine akcije su počele u jugoistočnim oblastima Ukrajine krajem februara 2014. godine. To je bio odgovor lokalnog stanovništva na nasilnu smenu vlasti u zemlji i pokušaj Vrhovne rade da ukine zakone koji su davali ruskom jeziku status regionalnog. Donbas je postao centar borbe proruski nastrojenih građana protiv vlasti u Kijevu.
Čitajte više na Ukrajina iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Andrey Stenin/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















