Hag simbol nepravde

Doktor istorijskih nauka, specijalista za istoriju jugoslovenskih naroda i rukovodilac Centra za izučavanje savremene balkanske krize Instituta Ruske akademije nauka, Jelena Jurjevna-Guskova, imenovana je za člana Senata Republike Srpske.

U intervjuu za "Fokus" govori o nenadanoj časti da bude član jednog takvog tijela, dosadašnjem radu na razotkrivanju istine o sukobima na prostorima bivše Jugoslavije, radu Haškog tribunala...

FOKUS: U svom radu bazirali ste se na istoriju srpskog naroda. Po čemu je to srpski narod jedinstven na Balkanu?

GUSKOVA: To je jedinstven narod na Balkanu, podijeljen na nekoliko teritorija. Nikako nije mogao da se izbori za ujedinjenje, za život u istim granicama. Bilo je prilika u istoriji, ali je to propušteno.

FOKUS: Nedavno ste u Moskvi bili domaćin naučno-stručnog skupa o radu Haškog tribunala. Da li je taj sud dobio prolaznu ocjenu nauke i struke?

GUSKOVA: Najvažnija stvar koju smo razmatrali na tom skupu bila je nepravda Tribunala u njegovom dosadašnjem radu. Tragično je što ne postoji nijedna institucija koja kontroliše rad Haškog tribunala. Ako već političari i zvanične međunarodne institucije ne žele da pokrenu pitanje ispravnosti dosadašnjeg rada Tribunala, smatramo da to treba da uradi nauka i struka. U radu konferencije učešće je uzelo više od 30 stručnjaka iz Rusije, Srbije, RS, Bugarske, Velike Britanije, Kanade, SAD. Prvi put smo u Moskvi podvrgnuli analizi pravne norme, na kojima se zasniva rad Tribunala, kao i efikasnost i objektivnost njegove djelatnosti. Pokušali smo da napravimo analizu već završenih procesa i onih koji su u toku i to po etničkoj pripadnosti optuženika, po izrečenoj kazni i primjenjivanju pravnih normi. Rezultat našeg naučnog rada trebalo bi da bude zatvaranje Haškog tribunala i puštanje na slobodu svih zatočenih Srba.

FOKUS: Na tom skupu razgovaralo se i o Srebrenici, što je izazvalo burne reakcije u Federaciji BiH. Šta mislite, zbog čega je ta rasprava dočekana na nož u FBiH?

GUSKOVA: To je jedna veoma važna epizoda u ratnom sukobu u BiH, prvenstveno zbog toga što ona leži u temelju mnogih optužbi Haškog tribunala protiv Srba. Otkrili smo mnogo novih činjenica, koje smo predstavili javnosti. To je samo prvi korak, jer ćemo produžiti istraživanje. Problem je možda u tome što smo na skupu jasno rekli da u Srebernici nije bilo genocida.

FOKUS: Zašto je otvaranje broja srebreničkih žrtava i dalje tako teška tema?

GUSKOVA: Propaganda je već uradila svoje od 1992. godine. U svijet su puštene neke brojke, koje su odigrale svoju ulogu. Srebrenica, Ulica Vase Miskina, Markale 1 i Markale 2, sve je to uradilo svoje. Poslije toga su Srbi kažnjavani. Sada, kada te epizode vraćate i pokušavate da dokažete svijetu da toliko žrtava nije bilo, jasno je zbog čega se strana koja je do juče predstavljana kao jedina žrtva sukoba, buni i negoduje zbog svega toga. Zbog toga moramo na naučnoj osnovi utvrditi broj, imena, prezimena i nacionalnost žrtava, ali na svim stranama, a ne da se stalno oslanjamo na već izlizane priče o Srbima kao zločincima i Bošnjacima kao žrtvama.

FOKUS: Koliko je još neriješenih pitanja u BiH?

GUSKOVA: Mnogo ih je. Napisala sam knjigu od dva toma u kojoj sam pokušala da predstavim dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije od 1991. do 2000. godine. Te knjige sadrže mnogo dokumenata, dokaza, faktografskih činjenica, ali svaka epizoda traži ponovno istraživanje. Primjera radi, trebalo bi se ponovo pozabaviti Vukovarom, ratom u Sloveniji, zatim Dobrovoljačkom ulicom, "Tuzlanskom kolonom", a sve to traži ponovno razmatranje. Ali, ne samo opisivanje već nove podatke, dokumente, dokaze. Na osnovu tačnih i ispravnih činjenica, mogli bi da se donesu pravi zaključci o tim nesrećnim dešavanjima.
Izmišljene brojke stradalih

Pitanje Srebrenice i takozvanog genocida nad bošnjačkim narodom, kao i ponašanje vojnih snaga na tom području, podvrgli smo detaljnoj analizi.

Nije bilo genocida, to je jasno. Pokušali smo s ove vremenske distance da analiziramo nove podatke. Na osnovu dokumenata i dokaza, kojima raspolažemo sada, kategorično tvrdimo da genocida nije bilo.

Brojka od osam hiljada navodno stradalih je izmišljena.
Izgubljen medijski rat

Ogromna je greška Srba za crno-bijelu sliku o ratnom sukobu na ovim prostorima, koja, evo, i deceniju i po poslije, još važi. Slabo ste bili pripremljeni za to, dok je druga strana i te kako dobro znala šta slijedi i kako se vodi medijski rat. Oni koji su pripremali taj rat na vašim prostorima i koji su širili sukob na Balkanu, znaju šta rade i koje instrumente koriste. Malo smo zakasnili, a kad kažem mi, mislim na Ruse i Srbe, tako da zajedničkim snagama moramo ispravljati te greške.