
Velikani – duševni bolesnici koji su darivali ideje svetu
PACIJENT 3.: ERNEST HEMINGVEJ, ( američki pisac, 1899-1961)
Dijagnoza: oštra depersija, umno rastrojstvo
Simptomi: Suisidne sklonosti, manija gonjenja, nervi slomovi
Istorija bolesti: godine 1960. Hemingvej se vratio s Kube u SAD. Patio je od česte depresije, mučilo ga je stalno osećanja straha i nedostatak samopouzdanja. Praktično nije mogao da piše i zbog toga je pristao da dobrovoljno pođe na lečenje u psihijatrijsku kliniku, gde je bio podvrgnut tretmanima elektro- šokova ( ukupno 20 tretmana).
O tom tretmanu autor romana „Za kim zvono zvoni „ kaže:
„Lekari koji su mi dali elektro-šokove, ne razumeju pisce: kakavog je smila imalo razaranje mozga i brisanje pamćenja koji predstavljaju moj kapital, i da me izbace u običan život.
To je bilo sjajno lečenje, samo što su pacijenta izgubili. “
Po izlasku sa klinike, Hemingvej je bio ubeđen da ne može više pisati kao pre i prvi put je pokušao samoubustvo, ali, su ga, na sreću, bliski prijatelji u tome sprečili. Na ženinu molbu , pristao je da nastavi sa lečenjem, ali od svojih samoubilačkih namera nije odustao. Kroz nekoliko dana pucao je sebi u glavu iz omiljene dvocevke napunivši prethodno obe cevi.
Ideje koje je darivao svetu. Tu je najpre ideja o „izgubljenom pokoljenju „.
Hemingvej kao i njegov drug po peru iz iste epohe Remark, imao je u vidu konkretno pokoljenje samljeveno žrvnjem konkretnog rata. Međutim, sam termin je zvučao više udobno-od tog doba svako pokoljenje nalazi uzroke zbog kojih bi sebe mogao smatrati izgubljenim.
Novi književni oblik, „metod ajsberga „ kad dargoceni, sažeti tekst podrazumeva štedri, duševno razdirući podtekst.
„Mačizam „ novog obrasca ovaploćen i u stavralaštvu i u životu.
Junak Hemingveja je surovi i ne suviše pričljiv borac, koji shvata da je borba nekorisna, ali se treba boriti do kraja.
Najbeskompromisni hemingvejski mačo je postao ribar Santjago („Starac i more „) u čija usta je Veliki Hem je „ubacio „ rečenicu:
„Čovek nije sazdan za to da bi trpeo poraze. Čovek se može uništiti, ali ga je nemoguće pobediti. “
Sam Hemingvej, -lovac, vojnik, sportista, mornar, ribar, putnik, nobelovac, čije telo su pokrivali duboki ožiljci, na ogromno razočaranje mnogih, nije se do kraja borio.
Svoje pak ideale pisac nije izmenio:
„Muškarac nema pravo da umre u postelji. Ili u boju, - ili metkom u čelo „.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















