SNP – Izbor je naš: Povodom predstojeće konferencije o Zapadnom Balkanau – Odbranimo jedinstvo Republike Srpske

Za:
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske  Igor Radojičić
Predsjednik Vlade Republike Srpske  Željka Cvijanović
Sve političke partije iz Republike Srpske

Mali doprinos jedinstvu Republike Srpske za nastup na Međunarodnoj konferenciji o zapadnom Balkanu
 

Poštovani,

Povod našeg obraćanja jeste Međunarodna konferencija o zapadnom Balkanu  28.08. ove godine čiji je organizator Njemačka i njen kancelar gospođa Angela Merkel. To je važan skup, zato i Pokret želi dati svoj skromni doprinos u stvaranju jedinstvene strategije sa kojom bi Republika Srbska izašla na tu međunarodnu konferenciju.

Duboko smo uvjereni da svako od Vas želi dobro Republici Srbskoj i sakom njenom građaninu, zato očekujemo od svih institucija i političara malo više inicijative a manje sujete, kako bi se kroz Vaš međusobni razgovor došlo do najbolje i jedinstvene strategije Republike Srpske za navedenu priliku.

U tom smislu, Pokret iznosi svoja razmišljanja kako bi, bar malo, pomogao u dolasku do tog cilja:

 •    Jugoslavija se razbila, a ostale su na snazi jugoslovenske – Brozove granice, koje su nepravedne i štetne po srbski narod. U tom procesu razbijanja, manji narodi od srbskog riješili su svoje nacionalno pitanje (Slovenci i Hrvati), a istorijski i državotvoran srbski narod nije. Bivša Socijalistička republika BiH, kao Jugoslavija u malom, ne prenosi svoj pravni kontinuitet na Dejtonsku BiH, niti ga ova preuzima.

•    Problemi proizašli iz raspada Jugoslavije  moraju se rješavati na isti način, kao i prava koja koja su kroz taj proces ostvarena moraju uživati svi, poput prava na samoopredjeljenje.

•    Dejtonska BiH je konfederacija nastala međunarodnim ugovorom preko kojeg su FBiH i Republika Srbska prenijeli dio svojih prava i obaveza na institucije BiH, kao zajedničke organe, a suverenitet, to najviše pravo ostalo je u entitetima.  Način formiranja tih zajedničkih institucija i odlučivanja u njima potvrđuje zaključak o njenom konfederalnom uređenju. Jedino u Sudu BiH, kao zajedničkoj instituciji, odluke se ne donose konsenzusom već preglasavanjem. I upravo, u tom sudu sjede trojica sudija stranaca koji presudno utiču na donošenje odluka tog  tijela.

•    Prenos nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH vršen je pod pritiskom, nametanjem, a mnoge odluke u tom smislu, nelegitimno su donesene. Sve što je iz toga proizašlo, bilo je na štetu Republike Srpske i njenih građana (ekonomske štete: koeficijenti raspodjele novčanih  sredstava UIO nepravedno i štetno su određeni za Republiku Srpsku, mnogi važni projekti za R.S. blokiraju se od strane institucija BiH; političke i identitetske štete: srbskom narodu se osporava volja da se izrazi u političkom smislu,  Bošnjaci u Vijeću naroda Republike Srpske posežu za vitalnim  nacionalnim interesom  i mijenjaju simbole Republike Srpske za koje je bila većina građana).

•    Status Hrvata u FBiH i Republici Srbskoj, pa i stvaranje mogućeg hrvatskog entiteta treba vezati za status Srba u Hrvatskoj, zato što su živjeli u jednoj zajedničkoj državi – bivšoj SFRJ. Bili su državotvorni Srbi u Hrvatskoj a Hrvati u BiH, čak  i brojčano bili su podjednaki (Srba u Hrvatskoj je bilo oko 900.000, a Hrvata u BiH oko 700.000).

•    Sve činiti kako bi se spriječili međunacionalni sukobi i u tom smislu stvarati uslove kako bi došlo do istorijskog dogovora između Srba i Bošnjaka. Taj dogovor može podrazumijevati i mirno razdruživanje FBiH i Republike Srpske.

•    Razvijati svijest o neophodnosti političke stabilnosti na Balkanu kao preduslov za ekonomski napredak.

•    Uvažavati međunarodni odnos snaga, ali i hrabro braniti vlastite interese, uvjereni da samo jedinstveno možemo to i učiniti.

•    Predsjednik Republike Srpske, koji je po Ustavu i predstavlja, treba pokrenuti razgovore između političkih stranaka, kako bi se došlo do jedinstvene strategije koju bi on kao predsjednik lično iznio na pomenutoj međunarodnoj konferenciji.

Banja Luka, 30.07.2014., Predsjednik Pokreta Dane Čanković