Liturgija u slavu Svetih prebilovačkih novomučenika
"Vaskrsenje ovog hrama i prebilovačkih mučenika u svetinje dokaz su da ovo mjesto nikad neće umrijeti, jer mu i samo ime kaže da prebiva i prebivaće vječno ako se poveže s Bogom, pa smo s toga ovdje i izgradili hram Vaskrsenja Hristovog", rekao je vladika Grigorije u besjedi nakon liturgije.
Liturgijom je molitveno obilježeno i 73 godine od stradanja više od 4.000 Srba u Donjoj Hercegovini od ustaša u Drugom svjetskom ratu, a samo u Prebilovcima 6. avgusta 1941. ubijeno je 826 mještana mahom djece i žena, koji su bačeni u Šurmanačku jamu kod Međugorja.
Hram u Prebilovcima gradi se na mjestu nekadašnje spomen-kosturnice u koju su 1991. bile sahranjene kosti žrtava stradalih u Donjoj Hercegovini u Drugom svjetskom ratu, a sakupljene iz okolnih jama. Kosturnicu je 1992. minirala hrvatska vojska, a kosti su uništene.

U Prebilovcima je po povratku Srba jedan broj kostiju ponovo sakupljen i biće položen u novosagrađenom hramu.
Vladika Grigorije je rekao da Prebilovci imaju širu dimenziju za cijeli srbski narod, a ne samo za Herceovinu.
"Prebilovci su jedno od najstrašnijih mjesta pored Jasenovca, Donje Gradine i stradanja naroda na Kozari, Krajini i u Jadovnu. U Prebilovcima su bile sahranjene kosti iz okolnih jama, a onda su 1992. ponovo ubijeni. To je pokazalo da zlo nije umrlo, već da su ga ljudi gajili, ali zlo nikad neće živjeti do kraja", naveo je vladika.
Najavio je da će crkva u Prebilovcima biti završena do jeseni kada će biti i osveštana ili najkasnije na proljeće.
"Vjerujem da će ovo biti saborna crkva ove parohije /čapljinske/ koja ima oko 120 domova, a prije je ovdje živjelo hiljade ljudi. U ovoj kosturnici bile su kosti 4.000 srbskih žrtava. Moja je vjera takva da će nas opet ovdje biti toliko, čak i više i da ćemo živjeti oko ovog hrama kao što živimo oko hrama u Žitomisliću, u Bijelom Polju, u Mostaru", istakao je vladika Grgorije.
On je dodao da ne voli da Srbi u dolini Neretve budu nazivani povratnicima.
"Mi smo prognani iz svoje zemlje i u svoju zemlju treba da se vratimo. Tako je bilo i sa Jevrejima koji su se u svoju zemlju vraćali nakon hiljada godina. Ni mi nismo puno u zaostatku za jevrejskim narodom ni po vjeri ni po stradanju. Povratak je nešto neobično važno i nešto što je pitanje našeg identiteta", naglasio je episkop zahumsko-hercegovački.
On je rekao da ne postoji jasniji identitet nego što je to kod Srba iz Tasovčića, Prebilovaca, Klepaca, Žitomislića, Mostara.
- Izvor
- RTRS, foto: RTRS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















