SAD izdejstvovale obustavu Južnog toka u Bugarskoj
Kako da se natera zemlja da donese odluku koja je po nju krajnje nepovoljna? Na ovo pitanje Vašington tačno zna odgovor. Na primer, SAD su dobro odradile sa Bugarskom, ne ostavivši još čak ni šansu da odbrani svoje interese. Sofija je još jednom objavila obustavu svih radova na projektu izgradnje gasovoda Južni tok. Zvanični razlog je neodgovaranje normama EU. A nezvanični razlog krije se u potpuno drugoj sferi – u politici.
Recept „pripremanja“ zemlje za odustajanje od strateškog projekta čini se krajnje jednostavnim. Bugarska se uvek zalagala za projekat. Ali... setimo se juna. Premijer Orešarski je izjavio da se on obustavlja. Pri tome o svojoj odluci političar je govorio posle sastanka sa gostima iz SAD koji, činilo bi se, uopšte nemaju pravo glasa po tom pitanju. Orešarski je razgovarao sa senatorom Džonom Mekejnom i njegovom svitom. Zanimljivo je da je Mekejn direktno govorio o svom antiruskom stavu.
On je više puta rekao da u Južnom toku treba da bude tako malo ruskog učešća koliko je to uopšte moguće. Sama po sebi ova izjava je besmislena, jer upravo Moskva je autor ideje bezbednih isporuka goriva u Evropu. Pored direktnog pritiska na Bugarsku, SAD nisu zaboravile da dodaju u svoj recept i presing Evropskog parlamenta. On je čak usvojio rezoluciju prema kojoj realizaciju Južnot toka treba sprečiti na sve načine i naći nove isporučioce gasa. Ali pojedine zemlje su nastavile da insistiraju na projektu, posebno u kontekstu pretnji Kijeva da će prekinuti tranzit, pri tome na jesen ili zimu. Ali stvar je urađena – Bugarska posle nekoliko pokušaja da izdrži predala se, bez obzira na to što je ruski gas njen jedini izvor energije. Zemlja nema više odalke da uzme gorivo. Ako Ukrajina zabrani tranzit preko svoje teritorije, Bugarska će ostati bez struje. Takođe će izgubiti milijarde dolara. Već ove godine izgradnja bi dodala 2% nacionalnom bruto proizvodu zemlje i otvorila bi 5 hiljada radnih mesta. Ali najvažnije je, ko će za to da plati? Bugarska je i ranije izjavljivala da će ispostaviti Briselu račun za kompenzovanje propuštene koristi i ekonomskog napretka. Uz to ona treba da ispuni i obaveze iz ugovora. To će koštati opet Brisel.
Između ostalog, još je previše rano da se projekat sahrani. Predstoji zima, verovatno hladna – sa prekidima tranzita. A uz to moguće je da će ona biti toliko surova da će ohladiti žar evropskih vlasti i želju da ugode SAD. I tada američki recepti pritiska neće biti tako delotvorni.
Tatjana Golovanova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: «Юžnый potok»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















