Šta je tačno EU poručila Vučiću?
Evropska unija traži od ruskog vođstva da ozbiljno podrži proces političkog rešavanja sukoba u Ukrajini. Rusija je više puta rekla da se zalaže za takav proces (Ženevska izjava, OEBS putokaz, Berlinski sporazum), ali je propustila da to dokaže delima na terenu.
Prema tome, i kao odgovor na nezakonitu aneksiju Krima, što je jasno kršenje međunarodnog prava, i na nastavljanje namerne destabilizacije susedne suverene države, EU i drugi međunarodni partneri primenili su ciljane mere protiv određenih sektora ruske privrede. Te mere su do dvosmernog pristupa, zajedno sa diplomatskim inicijativama kojima je cilj da se dođe do rešenja kroz pregovore. Te mere imaju jasnu pravnu osnovu i napravljene su tako da se mogu umanjivati i ukidati.
Glavni cilj EU je da uloži trud kako bi se izvršila deeskalacija sukoba, okončalo nasilje i promovisalo mirno i diplomatsko rešenje. Mi tražimo vašu podršku i konstruktivan angažman u podsticanju svih strana da se obavežu i idu ovim putem.
Ruska Federacija primenila je 6. avgusta uzvratne mere – uglavnom u oblasti poljoprivrede – nakon restriktivnih mera EU.
Ruske mere primerene su svrsi odmazde za koju nema osnove u međunarodnom pravu. Osim toga, one skreću pažnju sa našeg zajedničkog cilja, deeskalacije sukoba u Ukrajini.
Evropska komisija trenutno procenjuje njihov sadržaj i domet i, prirodno, zadržava pravo da preduzme odgovarajuće aktivnosti.
Iako EU zadržava pravo da poduzme neke mere, čvrsto tvrdimo da nećemo preduzimati nikakve mere odmazde „tuk na luk“.
EU podvlači da njen glabni cilj ostaje stabilizacija prilika u Ukrajini, a svaka nova akcija ruske strane posmatraće se isključivo sa aspekata pozicije i delovanja Moskve u odnosu na situaciju u Ukrajini.
Što se tiče trgovinskih mera koje je Rusija preduzela kao odgovor na naše restriktivne mere, one uglavnom pogađaju EU. Po našoj proceni, gotovo tri četvrtine trgovinske razmene koju dotiču ruske restriktivne mere odvija se u EU. Rezultat je da će uticaj na domaća tržišta EU biti nesrazmerno veliki u odnosu na druge zemlje koje su pogođene merama.
Imajući u vidu potrebu da se obezbedi jedinstvo međunarodne zajednice i da se održi vladavina prava u trgovinskim poslovima, mi tražimo od Srbije da se suzdrži od podrške ili ohrabrivanja izvoza proizvoda koji su pali pod rusku trgovinsku zabranu.
Mi naravno razumemo održavanje tradicionalnog nivoa trgovinske razmene između Rusije i Srbije. Međutim, pozivamo Srbiju da se uzdrži od korišćenja bilo kakvih vladinih mera koje bi podržale nove trgovinske veze, poput izvoznih subvencija, kredita i garancija ili bitnog povećavanja srbskog izvoza u Rusiju tako što bi taj izvoz zamenio proizvode EU koji su nezakonito zabranjeni u Rusiji.
EU bi upotrebu takvih instrumenata pod takvim uslovima smatrala neprijateljskom i nefer i sklonom da minira akcije koje EU i druge zemlje preduzimaju kako bi stabilizovale situaciju u Ukrajini. Takođe, to bi uticalo na naš cilj da intenziviramo našu razmenu i investicione veze.
Evropska unija ostaje posvećena pomaganju stabilizacije Ukrajine zajedno sa drugi ključnim međunarodnim akterima koji joj se u tome pridruže, uključujući i Srbiju. EU podvlači svoju podršku mirnom rešenju krize U Ukrajini, i prihvatanju stvarnog i održivog prekida vatre svih strana sa ciljem da se povrati teritorijalni integritet Ukrajine.

- Izvor
- NSPM, foto: Dveri/ Dveri
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















