Krimska flota ukotvljena u Siriji
Tartus je druga po veličini luka u Siriji i nalazi se oko 220 kilometara severozapadno od Damaska. Sovjetska vojna baza je tamo osnovana još 1971. godine i u njoj su redovno radi odmora posada pristajali sovjetski brodovi koji su pratili američku Šestu flotu. Posle raspada Sovjetskog Saveza i kraja hladnog rata, u bazi je ostalo samo pedesetak mornara. Njima pripadaju tri pristaništa od kojih se danas koristi samo jedan.
Kad je u Ukrajini počelo da se govori da će Krimska flota morati da napusti Sevastopolj po isteku ugovora (2017. godine), Ministarstvo odbrane Rusije je započelo pregovore sa predstavnicima nekih drugih zemalja o bazama za flotu. Tako se govori o mogućim pomorskim bazama na ostrvu Sokotra (Jemen) i u Tripoliju (Libija).
Ove baze sigurno neće biti korišćene samo kao mesto za odmor i popunjavanje rezervi brodova. One su važne i za demonstraciju ruskog prisustva u Sredozemnom moru, pogotovu ako se ima u vidu borba protiv pirata. Vojna baza u sirijskoj luci Tartus je i prošle godine, tokom borbe sa somalskim piratima, imala važnu ulogu. U nju su svraćali ruski nosač aviona „Admiral Kuznjecov” i razarač „Neustrašivi”.
Rusija istovremeno gradi i novu bazu u Novorosijsku, mada Oleg Burcev, zamenik načelnika Glavnog štaba Vojnopomorske flote Rusije, tvrdi da ona neće služiti za preseljavanje iz Sevastopolja, već da „Crnomorska flota ne namerava da sve brodove drži u jednoj bazi” i da će samo jedan deo prebaciti iz Sevastopolja u Novorosijsk.
Izgradnju nove luke stručnjaci objašnjavaju potrebom da se ima rezervna varijanta za slučaj da ruski brodovi ipak budu prinuđeni da napuste Ukrajinu, iako je Rusija veoma zainteresovana da se ugovor produži. S druge strane, Ukrajina sve češće ponavlja da za takvu varijantu nije zainteresovana, problemi i provokacije na Krimu se iz dana u dan samo množe.
Nova baza će biti gotova do 2016. godine, ali se u nju neće preseliti Crnomorska flota ne samo zato što Rusija ne želi da se rastane sa delom svoje istorije – gradom ruske slave Sevastopoljem. Ozbiljniji razlog je taj što Novorosijsk nema zalive koji bi zaštitili brodove od nevremena, pored toga, tamo duvaju ledeni vetrovi koji lede brodove, i mornari bi morali stalno da se bore sa zimom i ledom. Problem je i u tome što je Novorosijsk velika trgovačka luka kroz koju prolazi trećina izvoza ruske nafte, i ako bi se pretvorila u vojnu bazu to bi bio veliki udar na ekonomiju Rusije. Zato se razmatraju opcije baza u Siriji, kao i u Očamčiru u Abhaziji, gde može da stane 10–20 manjih brodova. Tamo su radovi već počeli, ali stručnjaci tvrde da ni jedna ni druga luka ne mogu biti zamena za Sevastopolj.
- Izvor
- Politika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















