Turski konditeri žele da budu prepoznatljivi u Rusiji
Turski proizvođači nameravaju da znatno povećaju svoje prisustvo na ruskom tržištu. Svetski izvoz turske konditerske industrije je 2013. godine iznosio 3 milijarde dolara. Međutim, udeo turskih konditerskih proizvoda na ruskom tržištu nije velik, 2013. godine je iznosio svega 39 miliona dolara.
U intervjuu za „Glas Rusije“ predsednik Grupe za akviziciju prodaje konditerskih proizvoda Hidajet Kadiroglu (Ş ekerli Mamuller Tan ı t ı m Grubu B a ş kan ı Hidayet Kadiro ğ lu ) razmišlja o tome kako se situacija može popraviti.
Turska svake godine primi po 4 miliona ruskih turista. Imajući u vidu to da mnogo stanovnika Rusije posećuje Tursku zašto je izvoz turskih konditerskih proizvoda mali?
Govorimo o samim izvoznim ciframa, a podatke o slatkišima koje turisti donesu u Rusiju ne računamo. Ali čak i ako u RF budemo prodavali samo baklavu i ratluk, svejedno možemo postići značajne rezultate. Rusko tržište ranije nije bilo u centru pažnje Turske. I danas predstavnici našeg sektora moraju da plaćaju dvostruko veće carinske dažbine u poređenju s Evropom. Zato nam je teško da budemo konkurentni. Ako bude ispoljena obostrana politička volja naših vlada i ako carine budu smanjene, siguran sam da će se za kratko vreme naši pokazatelji povećati nekoliko puta.
Izvoz turskih konditerskih proizvoda u Rusiju je prošle godine iznosio oko 40 milion dolara. Kako biste definisali strategiju izvoza vaše zemlje?
Svoju strategiju baziramo na akviziciji ideje « Turkish Delight ». Dobro smo ispekli poslastičarski zanat, imamo tradiciju od nekoliko vekova i želeli bismo da stanovnike Rusije upoznamo s njom. Stvorili smo nove tehnologije i prilagodili ih savremenim potrebama. Nivo naše tehnologije je vrlo visok. Dobro poznajemo tržište, dobro poznajemo rusku kulturu.
Turska konditerska grana je u toku proteklih godina prešla prilično ozbiljan put. Danas ovaj sektor izvozi proizvode u 185 zemalja sveta u ukupnom iznosu od 3 milijarde dolara. Dobro poznajemo ukus i potrošačke navike stanovnika Rusije. Iz godine u godinu raste broj fabrika koje su spremne da prave proizvode po ruskim standardima. Smatramo da nastala situacija za nas predstavlja lepu priliku i trudićemo se da povećamo svoje prisustvo na ruskom tržištu.
Prema ukrajinskim brendovima konditerskih proizvoda Rusija je danas uvela sankcije što turskim proizvođačima pruža mogućnost da zauzmu određeno mesto na ruskom tržištu. Kako turski brendovi planiraju da organizuju izvoz svojih proizvoda u RF?
Ovih dana se u Moskvi održava Međunarodni sajam namirnica i napitaka na kojem 10 turskih proizvođača čokoladnih proizvoda predstavlja sektor na sopstvenim štandovima. Prodajemo svoje proizvode u Africi, u Americi i na Dalekom istoku. Neka roba do odredišta putuje 1-1,5 meseca. A Rusija je pored nas, mi smo susedi. Danas smo spremni da Rusija postane naš prioritetni pravac. I naš sektor je spreman za to, posedujemo odgovarajuće kapacitete i tehnologiju. Za vrlo kratko vreme možemo da odgovorimo na povećane potrebe vašeg tržišta.
Posle raspada SSSR jedan od prvih lanaca maloprodaje u Rusiji bila je turska trgovačka mreža „Ramstor“ u kojoj je aktivno vršena akvizicija turskih proizvoda. Međutim, ovaj lanac je obustavio svoju delatnost u Rusiji. Da li to što u Rusiji danas ne postoji turska maloprodajna mreža komplikuje život turskih proizvođača?
Naravno da komplikuje. I „Ramstor“ je stvarno veoma dobro predstavljao turske proizvode. Može se reći da je to bio svojevrstan transfer kulture. Ali naravno, međunarodna trgovina ne priznaje ni religiju, ni jezik, ni rasu. Na kraju krajeva, gde ima veće koristi od trgovine, u tom pravcu se i usmerava. Bezuslovno, da na ruskom tržištu postoje turske mreže to bi ozbiljno pomoglo u transferu naše kulture i akviziciji turskih proizvoda u Rusiji.
Faridun Osmonov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Flickr.com/ xpgomes11/cc-by-nc-sa 3.0 opširnije: http://serbian.ruvr.ru/2014_09_21/Turski-konditeri-zhele-da-budu-prepoznatljivi-u-
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















