Zasjeniće Kan i Nicu

Budva - Najveća investicija na Jadranu, izgradnja budvanske marine sa pratećim hotelsko-poslovnim i nautičkim objektima visoke kategorije, čija se vrijednost procjenjuje na pola milijarde eura, predstavlja jedan od najvećih građevinskih poduhvata koji će biti realizovan u posljednje dvije decenije u Evropi.

Idejni projekat izgleda buduće marine uradio je trenutno u svijetu najpoznatiji arhitekta za nautizam Francuz Žan-Mišel Vilmot, a predviđa izgradnju dvije povezane luksuzne marine, jednu na mjestu postojeće uz zidine Staroga grada i drugu na ostrvu Sveti Nikola, koje će preko mora povezivati nesvkidašnja pješačka staza - pasarela duga 600 metara. Projekat, od koga na prvi pogled zastaje dah jer pripada onima iz budućnosti, u potpunosti je zaštitio prirodni izgled ostrva kao i kulturno-istorijsku vrijednost dva ipo milenijuma staroga budvanskog grada, a posebna pažnja je posvećena zaštiti prirodne sredine uz usvajanje ekoloških standarda.
Nautizam, koji je nepravedno zapostavljen u Crnoj Gori, proteklih godina doživio je pravi bum, a nakon privatizacije tivatskog Arsenala i vizije milijardera Pitera Manka da od Tivta napravi nautički centar, francuska korporacija zainteresovana je da u Budvi razvije elitni nautizam. Izgradnjom dvije marine sa ne velikim brojem vezova, od kojih će u onu pored Staroga grada moći uplovljavati i mega jahte, što do sada nije bilo moguće, te one na ostrvu koja će biti za visokoplatežnu klijentelu, željnu privatnosti uz potpuni odmor i sveobuhvatnu nautičku ponudu, od servisa do nautik-šopova, uz boravak u luksuznim vilama, pozicioniraće Budvu kao metropolu nautičkog turizma na Jadranu.
Vilmot, koji je bio projektant najljepših marina na svijetu, od onih u Kanu, Nici, Šangaju, kaže da će budvanska marina zasjeniti sve na Mediteranu i predstavljati pravu poslasticu za najprobirljivije nautičare.
- Ovo je vrlo važan projekat za razvoj Crne Gore. Mi smo odlučili da se baziramo na kvalitetu, a ne na kvantitetu, tako da neće biti prenatrpane gradnje niti velikih marina. Marina ne smije da bude velika, već se mora uklopiti u ambijent Staroga grada. Ona će pratitit liniju obale i nećemo je praviti veliku niti je proširivati od postojeće da ne bi ugrozili Slovensku plažu. Uz starogradske marine bismo napravili nekoliko pratećih savremenih objekata koje imaju sve moderne marine, a koji su neophodni za zadovoljavanje potreba onih koji budu privezali jahte - ispričao je ekskluzivno za "Vijesti" Vilmot.
Vilmot koji je proteklih dana boravio u Budvi, a napravio prezentaciju kojoj su prisustvovali i opštinski čelnici, smatra da je projektom napravljen dobar balans između dvije marine koje će funkcionisati kao jedna cjelina.
- Marina uz Stari grad imala bi 320 vezova, dok bi ona na ostrvu imala 160 mjesta za jahte. Obje marine biće zaštićene u slučaju nevremena gradnjom lukobrana, tako da će jahte biti sigurne u njima - objasnio je Vilmot.
On je dodao da je posebna pažnja posvećena budućem izgledu ostrva, zbog čega se i na njemu gradi marina manjega kapaciteta u kojoj bi se mogle privezivati manje jahte.
- Izgradnja hotelskih sadržaja bi pratila prirodnu okolinu, odnosno ne bi narušavala ambijent, pa tako osim luksuznog hotela sa 400 kreveta, na ostrvu bi se gradile i manje vile, odnosno bungalovi i apartmani kaskadnog tipa sa mnogo zelenila, a koji bi praktično bili skriveni u mediteranskom bilju. Hotel će biti visoke kategorije sa velnes i spa-centrima za najvišu klasu gostiju. Kada dođete u marinu na ostrvu imaćete sve ono što je potrebno ne samo vama nego i za smještaj i održavanje jahte. Uz samu marinu biće izgrađeni nautik šopovi kao i apartmani za one koji žele tu da se odmore. Dio marine biće i veliki plato, ali sve to neće ugroziti prirodu. Zadržavaju se dvije velike plaže, jer meni nije cilj da projektujem nešto što će ugroziti prirodu - istakao je Vilmot.
Da je izgradnja savremene marine u Budvi neophodna svjedoči i činjenica da su proteklih godina brojni pripadnici svjetskog džet-seta od vlasnika Formule jedan Bernija Eklstona, ruskog milijardera Romana Abramoviča, te holivudskih zvijezda Majkla Daglasa i njegove supruge Ketrin Zite Džouns dolazili luksuznim mega jahtama vrijednim na stotine miliona eura, ali zbog nemogućnosti da uplove u luku, bili su primorani da se usidre u blizini ostrva.
Izgradnja marine mogla bi da započne već nakon usvajanja prostornog plana posebne namjene zone morskog dobra koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, kao i nakon donošenja detaljnih urbanističkih planova čija se izrada u Opštini privodi kraju.

PREKO MOSTA DO SVETOG NIKOLE

Iako su mnogi do sada maštali da pješice dođu do budvanskih Havaja i ta im se ideja činila nemogućom, projekat proslavljenog Francuza predviđa izgradnju pasarele koja će povezivati Stari grad i ostrvo.
- Ono što će dati poseban pečat cijelom projektu jeste upravo pasarela koja će povezivati dvije marine. Na sredini pasarele biće poseban dio koji će se otvarati, i to će biti napravljeno da izgleda kao da lebdi, kako bi brodovi mogli prolaziti. Time neće biti ugrožen plovni put, niti tunja koja je jedna od prirodnih rijetkosti ovoga dijela podmorja. Pasarela će biti napravljena od metala i drveta duga 600 metara, široka pet, a visoka sedam metara - naveo je Vilmot.


KONCERTNA HALA U CENTRU MARINE

Najekskluzivniji dio budvanske marine biće centar koji će biti izgrađen na samom rubu postojeće marine, na mjestu sadašnjeg otvorenog bazena, odakle će prema ostrvu polaziti pasarela. Centar će biti mnogo ljepši od trenutno najluksuznijeg u Barseloni izgrađenog povodom Olimpijade.
- Centar će objedinjavati koncertnu halu sa 300 sjedišta namijenjenu za izvođenje pozorišnih, baletskih predstava te projekcije filmova i svih kulturnih događaja, što je Budvi trenutno najneophodnije jer sličnih prostora za tu namjenu nema. Dio centra bi bio i luksuzni restoran sa šest zvjezdica čiji bi jedan dio bio ispod mora, savremeno opremljen sa nesvakidašnjim enterijerom koji bi se uklapao u takav jedan ambijent podmorja. U centru bi bio i izgrađen luksuzni noćni bar na nivoima za provod mladih ljudi, koji bi takođe imao sve standarde modernih lokala visoke kateorije te vrste. Tu bi bio i šoping centar - naglasio je Vilmot.