Tkali istoriju kroz borbu za slobodu

Mnogobrojni ljubitelji pisane riječi, sinoć su na "Sceni 213" u Nikšiću bili u prilici da prisustvuju promociji monografije "Baćovići", autora Čeda Baćovića. Među brojnim zvanicama promociji je prisustvovao i vladika budimljansko-nikšićki Joanikije.
Poslije niza objavljenih knjiga iz tradicije i istorije Crne Gore i Hercegovine, kao i Banjana, Čedo Baćović je u ovoj knjizi smjestio rezultate istraživanjem svog i porijekla svojih bratstvenika.
Govoreći o knjizi prof. dr Živko Đurković je kazao da je autor objedinio 250 godina bogate istorije bratstva Baćović, od rodonačelnika Baća Muline, koji je živio krajem 18. vijeka, do danas. On je primjetio da monografija prikazuje tri perioda istorije bratstva - neprestane borbe do konačnog oslobođenja od Turaka i pripajanja Banjana Crnoj Gori 1878. godine, period života u državi Crnoj Gori, ali i migracije, od Srbije i Amerike. Treća epoha bilježi život ovog bratstva u SFRJ, do njenog konačnog raspada.
- Vrijednosti knjige dodatno su uvećane ogromnim brojem fotografija, ljudi, objekata, skulptura, glumačkih poza, a posebno odličja. Treba se samo zagledati u te izrazite gorštačke crte u obličju i pogledu, u spektar odlučnosti i blagosti, zapitanosti i zamišljenosti, pouzdanja i plemenitosti, staloženosti i mudrosti, pa da skoro i ne treba druga dokumentarnost o onim zvanjima koja smo ranije nabrojali. Ili se zagledati nad gomilom odličja, od Njegoševe i Obilića medalje, do najnovijih medalja za hrabrost i Ordena sa zlatnim vijencem, pa opet naći ubjeljivu potvrdu ko su i kakvi su ili Baćovići u istorijskom trajanju - kazao je Đurković.
Akademik Zoran Lakić je naglasio da ovu monografiju osobenom čine fragmenti o duhovnosti, narodu, filozofiji, životu, kao i bogatstvu izvorne leksike.
- Niko se do sada nije sjetio da na ovakav način napravi monografiju u kojoj su sabrani rodoslovno stablo bratstva Baćovića, Baćovići u istoriji i tradiciji, u pričama, pjesmama, junanaci književnog djela i naši savremenici i stvaraoci, zato ova knjiga i predstavlja međaš u savremenoj literaturi - kazao je on.
U programu su još učestvovali i novinar i publicista Budo Simonović, epski pjesnik Božo Đuranović, kao i Baćovići - Branislav i Milivoje. O svom djelu govorio je i autor. Druženje je nastavljeno juče u Klenku, u Banjanima, Saborom bratstva Baćovića.

Od ratnika do ambasadora

Ova malena porodica, kako je naveo Živko Đurković, kroz sedam pasova, odnosno sa četiri ogranka i 278 muških članova, dala je Klenčanima, Banjanima, Hercegovini i Crnoj Gori tri kneza, četiri vojvode, bataljonskog barjaktara, tri plemenska kapetana, četiri oficira, jednog perjanika, oko četrdeset istaknutih ratnika, dva predsjednika banjske opštine, nekolicinu književnih stvaralaca, slikara, vajara, glumaca, stručnjaka raznih profila, istaknutih privrednika, naučnih radnika, čak i ambasadora.
- Ima li sličnog primjera u cjelokupnoj crnogorsko-hercegovačkoj istoriji da je manja porodica iznjedrila više ovako znamenitih ljudi i pregaoca. Baćovići su jedinstven primjer, kako biti i postojati, kako se boriti i ginuti, kada su u pitanju sreća i sloboda svoga naroda, kazao je Đurković.