Početna stranica > Novosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Atina- Posebno priznanje vladama Srpske i Srbije
27.09.2009. god.
Vlade Republike Srpske /RS/ i Srbije dobile su posebna priznanja za njegovanje odnosa i očuvanje tradicije oslobodilačkih ratova od grčkog udruženja "Makedonski front", koje tradicionalno organizuje obilježavanje godišnjice proboja Solunskog fronta.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Rade Ristović rekao je u telefonskoj izjavi Srni da je ovo priznanje dodijeljeno na sinoćnjem svečanom prijemu u Domu vojske Grčke, gdje su se okupile delegacije koje prisustvuju obilježavanju 91. godišnjice proboja Solunskog fronta.
"Ovakva obilježavanja treba pomagati i RS svake godine mora da uzme učešće u tome", rekao je Ristović, istakavši da je proboj Solunskog fronta svjetla tačka istorije, ne samo za srpski narod, nego i sve narode koji su u to vrijeme bili pod okupacijom.
On je naveo da je danas položio cvijeće na spomenik borcima savezničkih armija stradalim u borbama na Solunskom frontu u grčkom mjestu Polikastro, kao i na spomenik predsjedniku Vlade Kraljevine Srbije tokom Prvog svjetskog rata Nikoli Pašiću.
Ristović je na prijemu u Domu vojske Grčke iskoristio priliku da članovima delegacija savezničkih država iz Prvog svjetskog rata podijeli promotivni materijal "Ljepša Srpska", koji su izrazili oduševljenje ljepotama i turističkim potencijalima Srpske, te mu posebno zahvalili što je u Solunu odao počast i njihovim palim borcima.
On je najavio da će se sutra sastati sa otpravnikom poslova BiH u Atini Veselom Planinčić.
Ristović je prvi ministar u Vladi RS koji je prisustvovao obilježavanju proboja Solunskog fronta.
Povodom obilježavanja 91. godišnjice proboja Solunskog fronta, koje je u programu obilježavanja značajnih istorijskih događaja koje njeguje Vlada Srpske, Ristović je juče položio cvijeće srpskim borcima na vojničkom groblju na Zejtinliku u Solunu.
Srpska vojska, u kojoj se borio znatan broj dobrovoljaca iz svih jugoslovenskih krajeva, na Solunskom frontu imala je ukupno 42 725 poginulih i ranjenih. Pali srpski vojnici sahranjeni su na vojničkom groblju Zejtinlik u Solunu.
Solunski front, koji su na Balkanu stvorili saveznici od 1915. do 1918. godine od Dedeagača do Valone u dužini od skoro 600 kilometara, dobio je naziv po glavnoj bazi - Solunu.
Na ovom frontu bile su raspoređene savezničke francuske, srpske, britanske, grčke i italijanske trupe, a do 1917. godine i ruske, protiv centralnih sila Njemačke, Bugarske i Austrougarske.
Stvaranje Solunskog fronta počelo je 5. oktobra 1915. godine u Solunu iskrcavanjem dvije francuske i jedne britanske divizije, a od marta do polovine maja 1916. godine sa Krfa je prebačena i srpska vojska, koju je činilo 6 025 oficira i 124 190 vojnika.
Glavni udar 1918. godine izvela je srpska vojska - šest pješadijskih i jedna konjička divizija, ojačane sa dvije francuske pješadijske divizije. Proboj je izvršen od 15. do 17. septembra 1918. godine.
Poslije proboja Austro-ugarska je 4. novembra položila oružje, čime je ubrzan i konačni pad Njemačke.
"Ovakva obilježavanja treba pomagati i RS svake godine mora da uzme učešće u tome", rekao je Ristović, istakavši da je proboj Solunskog fronta svjetla tačka istorije, ne samo za srpski narod, nego i sve narode koji su u to vrijeme bili pod okupacijom.
On je naveo da je danas položio cvijeće na spomenik borcima savezničkih armija stradalim u borbama na Solunskom frontu u grčkom mjestu Polikastro, kao i na spomenik predsjedniku Vlade Kraljevine Srbije tokom Prvog svjetskog rata Nikoli Pašiću.
Ristović je na prijemu u Domu vojske Grčke iskoristio priliku da članovima delegacija savezničkih država iz Prvog svjetskog rata podijeli promotivni materijal "Ljepša Srpska", koji su izrazili oduševljenje ljepotama i turističkim potencijalima Srpske, te mu posebno zahvalili što je u Solunu odao počast i njihovim palim borcima.
On je najavio da će se sutra sastati sa otpravnikom poslova BiH u Atini Veselom Planinčić.
Ristović je prvi ministar u Vladi RS koji je prisustvovao obilježavanju proboja Solunskog fronta.
Povodom obilježavanja 91. godišnjice proboja Solunskog fronta, koje je u programu obilježavanja značajnih istorijskih događaja koje njeguje Vlada Srpske, Ristović je juče položio cvijeće srpskim borcima na vojničkom groblju na Zejtinliku u Solunu.
Srpska vojska, u kojoj se borio znatan broj dobrovoljaca iz svih jugoslovenskih krajeva, na Solunskom frontu imala je ukupno 42 725 poginulih i ranjenih. Pali srpski vojnici sahranjeni su na vojničkom groblju Zejtinlik u Solunu.
Solunski front, koji su na Balkanu stvorili saveznici od 1915. do 1918. godine od Dedeagača do Valone u dužini od skoro 600 kilometara, dobio je naziv po glavnoj bazi - Solunu.
Na ovom frontu bile su raspoređene savezničke francuske, srpske, britanske, grčke i italijanske trupe, a do 1917. godine i ruske, protiv centralnih sila Njemačke, Bugarske i Austrougarske.
Stvaranje Solunskog fronta počelo je 5. oktobra 1915. godine u Solunu iskrcavanjem dvije francuske i jedne britanske divizije, a od marta do polovine maja 1916. godine sa Krfa je prebačena i srpska vojska, koju je činilo 6 025 oficira i 124 190 vojnika.
Glavni udar 1918. godine izvela je srpska vojska - šest pješadijskih i jedna konjička divizija, ojačane sa dvije francuske pješadijske divizije. Proboj je izvršen od 15. do 17. septembra 1918. godine.
Poslije proboja Austro-ugarska je 4. novembra položila oružje, čime je ubrzan i konačni pad Njemačke.
- Izvor
- RTRS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »















