Naučnici rade na dobijanju jeftine sintetičke nafte
Ruski naučnici planiraju da sintetičkim putem proizvedu laku naftu visokog kvaliteta. Kao sirovina će im poslužiti škriljci i ostaci od prerade teških vrsta „crnog zlata“. Sintetička nafta će po kvalitetu moći da se uporedi s najvišom lakom norveškom vrstom, ubeđeni su autori tehnologija. A cena proizvodnje novog „crnog zlata“ neće biti veća od 30 dolara po barelu.
Osnovu goriva budućnosti, koje će biti bolje u ekološkom smislu i davati veću energiju, predstavljaće sintetička nafta. Međutim, tehnologija za njeno dobijanje spada u vrlo visoke, premda je sama sirovina sasvim pristupačna. Između ostalog, to su škriljci i ostaci od prerade „teške“ nafte. U SAD i nekim zapadnoevropskim zemljama su stvoreni procesi za proizvodnju sintetičkog tečnog goriva koji se nalaze u različitim fazama uvođenja ili eksperimentalno-konstruktorskih radova.
I Rusija namerava da proizvodi sintetičku naftu kao osnovu za nove vrste goriva. To se objašnjava povećanim zahtevima u vezi s kvalitetom benzina, kerozina i dizel-goriva po ekološkim standardima i efikasnosti.
- U Rusiji ima mnogo škriljaca, ostataka od prerade teških vrsta nafte u vidu nusproizvoda – gudrona – u svim naftnim fabrikama, – smatra rukovodilac projekta, šef laboratorije za hidrogenizacione procese na institutu – Ljudmila Guljajeva.
- Preostaje nam samo da pronađemo pristup koji omogućava da se s minimumom troškova i maksimalnim praktičnim rezultatom iskoriste ove sirovine. U SSSR se ranije takođe prerađivao škriljac i ove ideje treba ispuniti savremenim naučnim sadržajem i prilagoditi ih razvoju civilnih industrijskih grana, smatra stručnjak.
Recept ruskih stručnjaka je sledeći: prethodno pripremljena emulzija od vode i gudrona meša se sa škriljcem koji je izmrvljen do mikronskih dimenzija. Ova smesa se na određenoj temperaturi, koja joj ne dozvoljava da se zamrzne, prenosi u specijalni aparat u koji se takođe uvodi oksidant. Prilikom nepotpunog sagorevanja ovog „koktela“ izdvaja se gas. On se čisti od štetnih primesa i uz pomoć određenih hemijskih reakcija pretvara se u sintetizovani gas. Sintetizovani gas se zatim prenosi u složeni tehnički sistem, gde ponovo stupa u reakciju. Na kraju se pretvara u najviše ugljovodonike – sintetičku naftu.
Ovakva nafta se može deliti na benzinsku, kerozinsku, dizel-naftu i druge frakcije i mogu se dobijati potrebne vrste goriva. Komplikovanost tehnologije se sastoji u otkrivanju svih potrebnih uslova u kojima treba da se obavljaju navedene radnje, objašnjava Ljudmila Guljajeva.
Tvorci tehnologije smatraju da će sintetičko „crno zlato“ koje bude dobijeno na ovaj način, po kvalitetu moći da se uporedi s najvišom norveškom vrstom i da će im omogućiti proizvodnju goriva visokog kvaliteta. Proizvodna cena nove nafte neće biti veća od 30 dolara po barelu.
- Gorivo koje se bude dobijalo iz ovakvih sirovina biće mnogo „čistije“, jer u našoj sintetičkoj nafti uopšte neće biti sumpora, a to je ogroman plus – uverena je Ljudmila Guljajeva.
- Ako se u Sibiru, na Dalekom istoku i Arktiku organizuju modulna preduzeća za proizvodnju benzina, kerozina i dizel-goriva od sintetike, efekat može biti dobar. To predstavlja proširenje asortimana fabrika za proizvodnju naftnih derivata i očigledno poboljšanje kvaliteta goriva. Samim tim će se smanjiti zagađivanje okoline, kaže istraživač u zaključku.
Olga Sobolevska,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- nafta
- resursi
- istraživanje
- energija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















