Talibanski bježe borci, idu na njih Crnogorci

Posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića Americi i predsjednika Skupštine Ranka Krivikapića Njemačkoj svela se na ponudu bespogovornog služenja zvanične Crne Gore interesima ovih moćnih država o trošku Crne Gore i njenih građana. To je juče saopštio predsjednik Upravnog odbora crnogorskog udruženja boraca ratova od 1990. godine Radan Nikolić. Kako je dodao, "izjave Đukanovića i Krivokapića o izvjesnom i hitnom pristupanju NATO-u, kao i reklamiranje slanja crnogorskih oružanih snaga u mirovnu misiju u Avganistanu, jasno pokazuju da je Crna Gora stavljena na puno raspolaganje SAD-u i Alijansi i da nema ništa od neposrednog izjašnjavanja građana po ovom izuzetno važnom pitanju".
- Poslije ovakvih izjava talibani su svakako shvatili da su Crnogorci ante portas i registrovali Crnu Goru kao neprijateljsku zemlju i potencijalnu metu za napade poput onih u Madridu 2004. i Londonu 2005. godine, koji su uslijedili kao odgovor na učešće vojnika tih zemalja u NATO operacijama na Bliskom istoku - upozorava Nikolić.
Smatra da građani treba da znaju da će "pristupanjem ovoj ofanzivnoj vojnoj alijansi Crna Gora, osim gubitka suverenosti, biti uvučena u ratne sukobe i druge probleme koje su širom svijeta, vojnim intervencijama sa svim obilježjima međunarodnog terorizma, napravile SAD i njeni saveznici".
- Ulaskom u NATO Crna Gora uvozi terorizam i NATO baze u kojima se skladišti nuklearno oružje. Ima najava da je jedna od takvih baza planirana na prostoru Bara i Ulcinja, a šta će se u njoj dešavati i skladištiti neće znati niko izuzev visokih zvaničnika NATO-a. Slučaj više vojnih baza u Italiji, gdje je tajno uskladišten arsenal atomskih bombi, opominje na realnu mogućnost da se to desi i Crnoj Gori - ukazuje Nikolić.
Ovo, kako je podvukao, važi pogotovu ako se zna namjera NATO-a da većinu baza iz zapadne Njemačke prebaci u nove zemlje članice. Zato je u ime udruženja uputio pitanje Krivokapiću da li je bilo "nezvaničnih" razgovora na ovu temu prilikom njegove posjete Njemačkoj.
- NATO svakako nije vojska mira. Pristupanje Crne Gore NATO-u nije ništa drugo do podrška invazijama SAD-a na druge zemlje o trošku crnogorskih građana, koje je politika Đukanovića i Krivokapića dovela do prosjačkog štapa sa perspektivom slugu bjelosvjetskih moćnika. A u kakvom je stanju svijest podržavalaca cnrogorske vlasti pokazuje pjesma koja se ovih dana čula u jednom kafiću na sjeveru Crne Gore: "Talibanski bježe borci, idu na njih Crnogorci" - zaključio je Nikolić.



Kampanja smiješna i namještena
Nevladina organizacija Alfa centar ocijenila je juče da je njihovo istraživanje pokazalo da je kampanja o ulasku Crne Gore u NATO građanima "postala agresivna i neprijatna a na momente i smiješna, kada se gledaocima serviraju namještene televizijske priče u vezi te teme". Direktor Alfa centra Aleksandar Dedović smatra da pitanje članstva Crne Gore u NATO-u nije u vrhu interesovanja, jer građani zbog svakodnevnih problema nemaju vremena da se bave tom temom, a smatraju i da ih političke elite ionako o tome neće konsultovati. Alfa centar je, objašnjava on, ta dva razloga identifikovao istražujući zašto tema članstva u NATO-u prosječnom građaninu nije u vrhu prioriteta.
- Građani navode da je kampanja poprimila oblike ubjeđivanja, postala agresivna i neprijatna a na momente i smiješna - rekao je Dedović agenciji Mina.
Dodao je da u Alfa cenbtru sa zabrinutošću konstatuju da značajan broj crnogorskih građana ne prihvata članstvo Crne Gore u NATO-u samo zbog toga što to doživljavaju kao Vladin, odnosno projekat vladajuće političke elite i njihovih prijatelja. Dedović je ocijenio da posebno zabrinjava činjenica da i oni građani koji podržavaju članstvo u najsavremenijem kolektivnom sistemu odbrane, sve češće revoltirani ovim pojavama dovode u pitanje iskreno, kvalitetnije i potpunije opredjeljenje državnih struktura za prijem u punopravno članstvo. Naveo je da Alfa centar pokušava da kroz svoje aktivnosti promoviše dijalog o članstvu u NATO-u, ističući da "sa žaljenjem konstatuju da u Crnoj Gori zasad ne postoji volja da se razgovara".
- Ono što je veoma interesantno je da oko 90 odsto ljudi ipak ima određen stav prema ovom pitanju i spremno ga iznose. Bez obzira na to da li se radi o onima koji podržavaju ili se protive članstvu u NATO-u, vidljivo je da su stavovi jasni, tvrdi i, čini se, nepromjenjivi - zaključio je Dedović.