Početna stranica > Novosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
„Moraćemo da priznamo Kosovo ako uđete u NATO”
07.02.2010. god.
Ako Srbija istraje na želji da uđe u NATO, moraće da se odrekne Kosova, nakon čega će i Rusija biti primorana da preispita svoj stav prema Kosovu, jer „ne možemo biti veći Srbi od Srba”, kaže za „Blic” Dmitrij Rogozin, stalni predstavnik Rusije pri NATO, u odgovoru na polemiku koja se zahuktala u Srbiji o mogućem članstvu u NATO.
- Nisu sve zemlje članice NATO priznale nezavisnost Kosova. Kao što je poznato, to su Španija, Grčka, Rumunija i Slovačka. Ali i po međunarodnom pravu, i po statutu NATO takva situacija je prepreka na ulazak Srbije u Alijansu. Kako se stav većine zemalja NATO neće menjati, to znači da Alijansa može da primi Srbiju u svoje redove samo u „novim” granicama - bez Kosova. Beograd će morati da zvanično prizna suverenitet Prištine, što će naravno povući za sobom promenu stava i Madrida i Moskve. Mi prosto nećemo imati argumenata, kako kaže ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, da „budemo veći Srbi od samih Srba” - obrazložio je Rogozin.
Upitan kako Moskva gleda na polemike u Srbiji o atlantskim integracijama, Rogozin kaže da ne razume stav onih predstavnika srpske političke i vojne elite koji žele ulazak Srbije u NATO.
- Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen nedavno je izjavio da ako Srbija želi članstvo u EU uopšte nije obavezno da prvo uđe u NATO. Uz to, teško mi je razumljivo kako se može govoriti o tome kada se u Beogradu do danas vide tragovi bombardovanja NATO od pre deset godina. Tu je i problem Kosova, čiju je nezavisnost priznala većina zemalja članica NATO. Pa problem demonizacije srpskog naroda, flagrantni antisrpski dvostruki aršini Zapada prema učesnicima rata u (bivšoj) Jugoslaviji... Zar je sve to zaboravljeno? Rusija naprosto neće razumeti izbor Srbije u korist NATO u svetlu svega što sam nabrojao.
Ruski ambasador pri NATO veruje da pitanje učlanjenja u alijansu svakako treba rešavati referendumom, a pre njegovog raspisivanja treba, kaže, proučiti iskustvo neutralnih zemalja Evrope: Austrije, Švajcarske, Švedske, koje su zadržale vanblokovski status, iako su susedi zemalja koje ulaze u NATO.
- To im ne smeta da vode miran život i da mirno grade vlastite institucije bezbednosti, ne predajući Briselu svoj nacionalni suverenitet - kaže Rogozin i savetuje da Skupština Srbije i srpska javnost toj ideji posvete maksimalnu pažnju.
U osvrtu na situaciju u južnoj srpskoj pokrajini Rogozin kaže da nije promenio svoje mišljenje o kosovskom problemu.
- Stav Rusije je da ne priznaje nezavisnost Kosova, da ne dozvoli preispitivanje granica Srbije. Činjenica da je u toku smanjenje snaga Kfora uopšte ne znači da se situacija na Kosovu sredila i da se živi mirno - zaključuje on.
Aleksandar Konuzin, ruski ambasador u Beogradu, prekjuče je takođe izjavio da bi Srbija pristupanjem NATO priznala nezavisnost Kosmeta jer, kako kaže, „ta vojna organizacija ne smatra Kosovo delom Srbije”.
- Nisu sve zemlje članice NATO priznale nezavisnost Kosova. Kao što je poznato, to su Španija, Grčka, Rumunija i Slovačka. Ali i po međunarodnom pravu, i po statutu NATO takva situacija je prepreka na ulazak Srbije u Alijansu. Kako se stav većine zemalja NATO neće menjati, to znači da Alijansa može da primi Srbiju u svoje redove samo u „novim” granicama - bez Kosova. Beograd će morati da zvanično prizna suverenitet Prištine, što će naravno povući za sobom promenu stava i Madrida i Moskve. Mi prosto nećemo imati argumenata, kako kaže ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, da „budemo veći Srbi od samih Srba” - obrazložio je Rogozin.
Upitan kako Moskva gleda na polemike u Srbiji o atlantskim integracijama, Rogozin kaže da ne razume stav onih predstavnika srpske političke i vojne elite koji žele ulazak Srbije u NATO.
- Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen nedavno je izjavio da ako Srbija želi članstvo u EU uopšte nije obavezno da prvo uđe u NATO. Uz to, teško mi je razumljivo kako se može govoriti o tome kada se u Beogradu do danas vide tragovi bombardovanja NATO od pre deset godina. Tu je i problem Kosova, čiju je nezavisnost priznala većina zemalja članica NATO. Pa problem demonizacije srpskog naroda, flagrantni antisrpski dvostruki aršini Zapada prema učesnicima rata u (bivšoj) Jugoslaviji... Zar je sve to zaboravljeno? Rusija naprosto neće razumeti izbor Srbije u korist NATO u svetlu svega što sam nabrojao.
Ruski ambasador pri NATO veruje da pitanje učlanjenja u alijansu svakako treba rešavati referendumom, a pre njegovog raspisivanja treba, kaže, proučiti iskustvo neutralnih zemalja Evrope: Austrije, Švajcarske, Švedske, koje su zadržale vanblokovski status, iako su susedi zemalja koje ulaze u NATO.
- To im ne smeta da vode miran život i da mirno grade vlastite institucije bezbednosti, ne predajući Briselu svoj nacionalni suverenitet - kaže Rogozin i savetuje da Skupština Srbije i srpska javnost toj ideji posvete maksimalnu pažnju.
U osvrtu na situaciju u južnoj srpskoj pokrajini Rogozin kaže da nije promenio svoje mišljenje o kosovskom problemu.
- Stav Rusije je da ne priznaje nezavisnost Kosova, da ne dozvoli preispitivanje granica Srbije. Činjenica da je u toku smanjenje snaga Kfora uopšte ne znači da se situacija na Kosovu sredila i da se živi mirno - zaključuje on.
Aleksandar Konuzin, ruski ambasador u Beogradu, prekjuče je takođe izjavio da bi Srbija pristupanjem NATO priznala nezavisnost Kosmeta jer, kako kaže, „ta vojna organizacija ne smatra Kosovo delom Srbije”.
- Izvor
- Blic
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















