Stvaraoci Srbije – Dimitrije Matić
Bio je čovek sa temeljnim filozofskim, pravnim i opštim evropskim obrazovanjem. Umeo je da razume epohe i zadatke koje su obavljali intelektualci u zemlji koja tek krči put svog oslobođenja i uređivanja moderne države i društvenih institucija.
Rođen je u Rumi 1821. godine, gde je završio osnovnu školu. Gimnaziju je počeo u Sremskim Karlovcima a nastavio u Kragujevcu. Školovanje je nastavio na Liceju u Kragujevcu, gde je diplomirao 1841. godine. Zaposlio se 1841. kao činovnik u Beogradu. Zaslugom prote Mateje dobio je stipendiju i otišao na studije filozofije u Berlin i prava u Hajdelberg u Nemačkoj. Promovisan je za doktora filozofije 1847. u Lajpcigu. Od 1848. do 1851. godine je radio kao profesor građanskog i državnog prava na Liceju u Beogradu. Sekretar Apelacionog suda postao je 1851. godine, zatim načelnik spoljnog odeljenja Kneževe kancelarije od 1855. godine, i član Kasacionog suda od 1858. godine.
Poznat je kao stvaralac, predan svom pozivu, radu na prosveti i reformi školstva. Za te potrebe sam je priredio knjige o filozofiji i vaspitanju. Bio je istaknuti pravnik, autor Načela umnog državnog prava, Javnog prava Kneževine Srbije i drugih spisa, zakonopisac, borac za reformu jezika i pravopisa, pisac i prevodilac, istaknuti državnik, ministar prosvete i predsednik Društva srpske slovesnosti, ministar inostranih dela, predsednik Skupštine koja je na Berlinskom kongresu proglasila priznatu samostalnost Srbije, i neumorni poslenik na mnogim poljima društvenog života, pune četiri decenije, u vremenu stvaranja moderne Srbije.
Između ostalog, bavio se i prevođenjem; tako su 1844. objavljena dva njegova prevoda "Marko Avrelije, car rimski" Ignaca Aurel Feslera i "Pohvala Marku Avreliju" Tome Kempijskog. Ovi prevodi su imali druga izdanja redom 1863. i 1882. godine. Preveo je "Mašatovu malu francusku gramatiku" 1854. godine. Osim toga u obliku prerađenog prevoda štampao je "Nauku o vaspitanju" Gustava Adolfa Rikea u tri dela 1866–1868. i "Istoriju filozofije" po Albertu Švegleru u dva dela 1865. godine. Napisao je: "Objašnjenje Građanskog zakonika" u tri knjige 1850–1851, "Javno pravo Knjažestva Srbije" 1851. godine, "Načela umnog državnog prava" 1851. godine, za koju postoji novo izdanje iz 1995. godine. Dnevnik iz perioda studiranja u Nemačkoj objavljen je pod naslovom "Đački dnevnik 1845–1848" i štampan 1974. godine.
Dimitrije Matić je preminuo u Beogradu 17. oktobra 1884. godine.
Sve njegove publikacije nalaze se u fondu Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković" u Beogradu i dostupne su korisnicima.
Ovaj zaboravljeni znameniti srbski intelektualac 19. veka ponovo ulazi u svet javnosti zahvaljujući otkriću njegove doktorske disertacije pod nazivom Dissertatio de via qua Fichtii, Schellingii, Hegeliique philosophia e speculativa investigaone Kantiana exculta sit (odbranjene 1847. godine u Lajpcigu) u arhivi Lajpciškog univerziteta, do kog je došao naš poznati filozof dr Slobodan Žunjić. Disertacija se u štampanoj formi nalazi i u fondu Univerzitetske biblioteke "Svetozar Marković".
Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" u Beogradu digitalizovala je i jedan broj disertacija koje su srbski naučnici branili na stranim univerzitetima krajem 19. i početkom 20. veka u okviru projekta "Digitalizacija doktorskih disertacija do 1941. godine".
Oja Krilunović,
RTS
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »















