Ekonomski rast ili vraćanje dugova?
Barak Obama je potpisao zakon o finansijskoj reformi u SAD, koji ima zadatak da ne dozvoli recidiv nedavne krize svetskog finansijsko-ekonomskog sistema. Taj dokument jača kontrolu nad finansijskim institucijama i stvara mehanizam bezbolne likvidacije krupnih banaka.
Eksperti govore da ništa slično nije bilo od vremena Velike depresije, a sam Obama je nalik na Frenklina Delano Ruzvelta. Na prvi pogled Ameriku očekuju globalne promene, kojih nije bilo od 30-ih godina prošlog veka. Ideja je jednostavna. Da se stvori takav sistem kontrole, koji će dozvoliti da se prognoziraju finansijski potresi u momentu začeća. Banke očekuju značajna ograničenja. Pojaviće se novi savet, koji će pratiti finansijsku stabilnost. Same banke su sada obavezne da pripremaju rezerve, da bi mogle da pokriju kreditne rizike. Pa i obimi koji se mogu uložiti u rizične operacije se smanjuju. Regulatori će moći da proveravaju čak i najkrupnije kompanije ukoliko dođe do finansijskih poteškoća. Reforma takođe uvodi mehanizam bankrotstva sistemskih kompanija, kako se ne bi ponovile greške krize 2008 godine jer onda je radio princip - „isuviše veliki da bi bili bankrot". Kao rezultat finansijski džinovi su dobijali ogromne količine novca. To nije bilo nikome od koristi, već je naprotiv pogoršalo situaciju. Autori nove reforme stavljaju akcenat na to da korisnici finansijskih usluga dobiju dodatnu zaštitu. Drugo je pitanje što je Amerika navikla da živi na račun različitih finansijskih instrumenata, i treba se veoma potruditi i objasniti običnim amerima, da tako lakom životu dolazi kraj, govori glavni ekonomista kompanije „Renesans Kapital" Aleksej Moisejev:
Američka ekonomija se poslednjih godina razvijala uz pomoć različitog finansijskog inženjeringa. I on u značajnoj meri podržava visoki nivo kupovne moći Amerikanaca, do kojeg je došlo u poslednji period. I naravno, to je batina dva kraja. Trebalo je preduzeti te mere pre 20-25 godina, kada je igra finansijskih mahinacija tek postala dostupna za Amerikance. Zahvaljujući svim tim finansijskim „fintama" Amerikanci mogu da dozvole sebi da žive na visokoj nozi i biće teško da se od toga odviknu.
Na nedavnom samitu G20 u Torontu pokrenuta je ozbiljna diskusija o tome kakva treba da bude koncepcija razvoja svetske ekonomije. Evropa i SAD imaju različite stavove. Evropljani smatraju da je sada glavni zadatak da se smanji budžetski deficit. Amerikanci su ipak uspeli da proguraju formulaciju koja je ušla u finalni komunike da je prioritet ekonomski rast. Ideja je osnovana na tome da antikrizna ulivanja u ekonomiju, što sada čine mnoge evropske zemlje, mogu da dovedu do nove globalne recesije. U Evropi su sigurni da će se kočenje sa podmirivanjem budžetskih deficita završiti dugom, povećanjem bankarskih procentnih stopa i - kao najgora varijanta - bankrotom i slomom privrede. Inače, optimizam SAD povodom neophodnosti da se govori o ekonomskom rastu, a ne o vraćanju dugova je veoma zanimljiv - deficit federalnog budžeta u samoj Americi premašuje trilion dolara.
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















