Dan krštenja Rusije - duhovni preporod otadžbine
Dan krštenja Rusije, koji je od ove godine državni praznik, proslavlja se u Rusiji 28. jula. Ruska pravoslavna crkva ovaj dan posvećuje svetom knezu Vladimiru, koji je krstio Rusiju 988 godine.
Novi ruski praznik je dobar primer da se zamislimo ne samo o istorijskom izboru predaka, već i da izaberemo sopstveni životni put. Upravo tako je postupio pre više od 1000 godina veliki knez Vladimir Svjatoslavovič. Kako čitamo u letopisima za dve godine do istorijske odluke on se latio izučavanja osnovnih religija Evrope i Zapadne Azije. Prvo je vođa Drevne Rusije pozvao u Kijev mudrace iz različitih zemalja, zatim je poslao pametne ljude u inostranstvo da izučavaju vere. Kao rezultata svega toga veliki knez je imao predstavu o osnovnim, kako bi sada rekli geopolitičari, tipovima svetske civilizacije.
Ruski ambasadori koji su posetili pravoslavnu Vizantiju su bili začuđeni lepotom crkovne službe u Sofijskom hramu Carigrada. „Nismo znali gde smo, da li na nebu ili na zemlji", - rekli su oni velikom knezu. Prema rečima drevnog letopisca, upravo je to odredilo izbor kneza Vladimira u korist hrišćanstva. Ipak, pričajući o tim događajima, autor letopisa ne spominje neke važne detalje. Radi se o tome da je u staroj Rusiji i u samom Kijevu već bilo hrišćanskih crkava, sveštenika i vernika. Pravoslavne hramove je podizala baka Vladimira velika kneginja Olga. Ipak hrišćani u Rusiji su se pojavili ranije. Prema svedočanstvima starih grčkih letopisa, u sredini prvog veka u Hersones na ribarskom čamcu je doplovio apostol Andrej Prvozvani. Nova istorijska istraživanja svedoče o tome da on nije samo posetio mesto gde je kasnije nastao Kijev, već i došao do severo-zapadne Rusije. Iz Novgoroda je po reci Volhov doplovio do Ladoškog jezera, a zatim do Valaama. Na svojem putu kroz celu Drevnu Rusiju on je krstio hiljade pagana.
Ispada da je veliki knez Vladimir, za čiju vladavinu je Rusija postala moćna zemlja, imao zadatak da završi krštenje zemlje. Izučavajući veru i običaje susednih zemalja, on je tražio put razvoja koji najviše odgovara duhovnim stremljenjem svog naroda. Obrazac za njega je bilo pravoslavno carstvo Vizantije.
Krštenje Rusije je predodredilo istorijsku sudbinu zemlje, zato je taj datum postao državni praznik, koji je značajan ne samo za te Ruse, koji su pravoslavni vernici, već i za sve bez razlike na versku ili religioznu pripadnost, smatra rukovodilac Službe za komunikaciju Odeljenja spoljnih crkovnih veza RPC otac Georgij Zaveršinski:
Radio se o tome da je krštenjem Rusije učinjen istorijski izbor. On je odredio razvoj zemlje za mnoge vekove. Ta kultura, tradicija koju danas imamo - to je rezultat izbora, koji je napravio knez Vladimir.
Krštenje je duhovno rađanje čoveka, ali u ovom slučaju to je bilo samoopredeljenje čitavog naroda, učinjeno vladarem. Krštenje je izbor određenog kulturnog modela, modela razvoja naroda, a u individualnom slučaju, izbor koji čovek za sebe čini kako bi izgradio svoj život.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: V. M. Vasnecov/ru.wikipedia.org/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »















