Rusija ne prihvata uvećanje napetosti u Arktiku
Pokušaji uvećanja napetosti ns Arktiku neće imati perspektive. Ovo je izjavio specijalni predtavnik predsednika RF za međunarodnu saradnju na Arktiku i Antarktiku Artur Čilingarov u Briselu na konferenciji parlamentaraca zemalja Arktičkog regiona u Evropskom parlamentu.
Poznati polarni istraživač je odbacio tvrdnju da je spuštanje batiskafa na dubinu od 4,5 kilometara u tački Severnog pola i postavljanje ruske zastave, što je Rusija izvela 2007. godine, bili politička akcija. To je bilo naučno otkriće, istakao je on i pozvao ostale ezemlje Arktičkog regiona da prate primer Rusije.
Trenutno ruska geološka ekspedicija na Arktiku vrši sondiranje okeanskog dna sa palube broda na električni pogon Akademik Fjodorov. Istraživanja se izvode u okviru akcionog plana za argumetnovanje ruske prijave za potvrđivanje spoljne granice epikontinentalnog pjasa u Severnom Ledenom okeanu. Ona će biti upućena u odgovarajuću komisiju UN.
Na Arktiku je oštra konkurencija država za pravo korišćenja epikontinentalnog pojasa sa njegovim neiscrpnim resursima. U nju osim Rusije uključile su se aktivno i druge polarne države - SAD, Kanada, Norveška i Danska. Interesovanje za region ispoljavaju i zemlje koje nemaju sa Arktikom okeanske granice - Island, Švedska i Finska. Kina je otovirla istraživačku stanicu na Špicbergenu.
O šansama Rusije da prijavu pozitivno razmotri Komisija UN za epikontinentalni pojas razmišlja ekspert za međunarodno pomorsko pravo Anatolij Kolodkin.
Komisija UN je u svojim preporukama ukazala da je Rusija dužna da predstavi ubedljivije i verodostonije podatke o tome da su podvodni greben Lomonosova i uspon Mendeljejeva prirodni nastavak ruskog epikontinentalnog pojasa u Sibiru. Zato se sada izvodi serija ekspedicija i istraživanja, čiji rezultati treba da ubede članove komisije da je to dno produžetak sibirske kontinentalne platforme.
Anatolij Kolodkin smatra maloverovatnim moguće konflikte Rusije sa drugim arktičkim zemljama u slučaju zadovoljenja prijave Komisije UN za epikontinentalni pojas.
Da predpostavimo, ona će se složiti sa nama, tada ćemo postaviti granicu epikontinentalnog pojasa. U Konvenciji UN o pomorskom pravu rečeno je da je ova granica konačna. Tačnije obavezujuća ne samo za Rusiju, Norvešku, SAD, već i za sve treće države. Niko ne može bez saglasnosti priobalskih država, između ostalog i Rusija da dođe tamo i da koristi prirodne resurse.
Sada je površina spornih prostora između Rusije i susednih arktičkih država približno 200 hiljada kvadratnih kilometara. U granicama tamošnjeg epikontinentalnog pojasa perspektivnog za ekspluataciju nafte i gasa može da se nalazi preko 2% svetskih rezervi ovih resursa.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/wili_hybrid/cc-by-nc/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















