Za šta se borimo?
Zbog čega nemački vojnici ratuju u Avganistanu? Ovo pitanje, mada ne u tako direktnom obliku, sadrži niz istupanja poslanika nemačkog parlamenta, gde su održane rasprave povodom nove strateške koncepcije NATO-a. O konkretnim detaljima ovog dokumenta, koji planiraju da usvoje za nedelju dana na samitu u Lisabonu, parlamentarci za sada malo znaju. Oni se čuvaju u tajnosti. Zato je tema učešća Nemačke u avganistanskoj misiji, čije izvođenje je jedna od najvažnijih komponenti strategije alijanse, bila za učesnike rasprave mnogo bliža.
Zaista, može se reći da nekakvih posebnih tajni, vezanih sa dejstvima nemačkog kontigenta u Avganistanu i situacijom u ovoj zemlji u celini, danas praktično nije ostalo. Tim pre što je krajem septembra rukovodstvo Nemačke dalo poslanicima referat o razvoju događaja u Avganistanu posle nedavno održanih parlamentarnih izbora. Istina, takođe tajni. Ipak, neke od tajni su postale poznate štampi. Recimo ova. Od 13. do 19. septembra, tačnije samo za nedelju dana, u zemlji je bilo zabeleženo oko 1500 incidenata. Između ostalog skoro 1000 puškaranja, 177 terorističkih akata. U suštini to je pravi rat, zaključuju komentatori.
Ukupan broj poginulih nemačkih vojnika u Avganistanu nije ukazan u referatu. Ali prema drugim proračunima, on iznosi 44 osobe. Možda cifra nije tako velika u kontekstu ukupnih gubitaka koalicije – preko 2000 ljudi. Jer nema ratova bez gubitaka. Ali ipak, u ime čega treba da ginu nemački, i ne samo nemački vojnici u Avganistanu? Ovo pitanje postavljaju danas u Nemačkoj parlamentarci, političari i eksperti.
Ulje na vatru diskusije dolile su nedavne izjave ministra obrane Karla Teodora cu Gutemberga o tome da kao jedan od vojnih globalno-strateških zadataka treba van svake sumnje da se razmatra zaštita trgovinskih puteva i izvora sirovina. Predstavnici opozicije su odmah optužili ministra da poziva na politiku topovnjača i podsetili da Ustav Nemačke zabranjuje rat kao srestvo vođenja ekonomske politike. Između ostalog, upravo isto to, skoro od reči do reči, primetio je bivši predsednik Nemačke Horst Keler u maju ove godine, što ga je koštalo dužnosti.
Posebne primedbe protiv Gutenberga i njegovih kolega iz kabineta – ministra inostranih poslova Gida Vestervelea, ticale su se njihovog prećutkivanja rokova povlačenja nemačkog kontigenta iz Avganistana. Holanđani su već otišli. Kanađani će otići sledeće godine, Poljaci 2012. Italijani i Šveđani će povući svoje trupe do 2014. godine. Jedini koji ćute su Nemci, negodovao je ovih dana u televizijskom intervjuu rukovodilac frakcije zelenih u parlamentu Jurgen Tritin. Možemo ga shvatiti. Saopštenja o napadima terorista na baze i konvoje NATO-a, na vojnike snaga za podršku mira praktično su svakodnevna.
Poznati ekspert, rukovodilac Centra za vojne prognoze profesor Anatolij Ciganok na pitanje kako teku danas stvari u Avganistanu, odgovara lakonski.
Sve je gore i gore, kaže ekspert. Borbena dejstva u Avganistanu nisu stvorila ono što je tražila Amerika – nije uveden red. Vojnog rešenja u Avganistanu nema.
Žalosni aforizam poslednjih godina postala je za Nemačku izjava bivšeg ministra odbrane Petera Štruka o tome da bezbednost zemlje treba braniti i u Avganistanu. Moguće. Samo sada se često čuju reči o tome da Nemačka takođe postaje meta terorista. Član prezidijuma Leve stranke Volfgang Gerke smatra da se terorizam može pobediti samo ako dominantna snaga u svetu postane pravda, dostojanstvo i raznovrsnost kultura. Novi komandant britanske armije general ser Dejvid Ričards govori i o demokratiji i obrazovanju. Ne zaboravljajući, istina, na realno oružje. Između ostalog, za sada balans, po svemu sudeći, preteže u stranu poslednjeg.
- Izvor
- Golos Rossii, FOTO: © Flickr.com/isafmedia/cc-by/ vostok.rs
- Povezane teme
- Nemačka
- Avganistan
- NATO
- rat
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















