Jedinstvena Evropa revidira migracionu politiku
Vodeće zemlje EU reividiraju odnos prema imigrantima. Na nedavnoj Minhenskoj konferenciji za bezbednost britanski premijer Dejvid Kameron pozvao je da se zauvek odustane od neuspele politike multikulturalnosti i agresivnije da se brane zapadne liberalne vrednosti.
Kameron nije usamljen. Ranije je ovu činjenicu priznala kancelar Nemačke Angela Merkel. Krajem prošle godine ona je izjavila da je migraciona politika od pre 50 godina bila nedalekovida. Orijentacija na multikulturalnost, po njenim rečima, bila je pogrešna.
Reč je o masovnom privlačenju strane radne snage u Evropu, koje je započelo 60-ih godina prošlog veka – uglavnom iz Turske, Severne Afrike i azijskih regiona. To su diktirale ekonomske potrebe. Evropa koja se oporavljala posle Drugog svetskog raa imala je potrebu za radnom snagom, i radna migracija se razmatrala kao prinudna privremena mera. Pri tome se pretpostavljalo da će se migranti vremenom vratiti u domovinu. Ipak to se nije desilo. Većina njih rešila je da se ustoliči u Evropi.
Prema podacima statističkog zavoda EU, u jedinstvenoj Evropi sada živi preko 30 miliona migranata. Najveći ih je broj u Nemačkoj – 7 miliona. Značajni deo migranata čine muslimani. Njihova integracija u evropska društva, na šta je računato, nije se desila. Mišljenje eksperta MGIMO Jelene Ponomarjove.
Njihova predstava o tome kako treba živeti kardinalno se razlikuje. Iskonski Francuzi imaju jednu predstavu. Muslimani iz Alžira drugu. Ljudi uključeni u određeno kulturno društvo, u njemu nisu asimilovani, već su živeli u dijasporama, enklavama, u čitavom regionima. I ispada da je politika multikulturalnosti dovodila do toga da se gubila, brisala neka okosnica tradicionalne Stare Evrope.
Tako su umesto multikulturalnog društva mnoge evropske zemlje dobile segregaciju, tačnije paralelno postojanje najrazličitijih kultura. Uz to natalitet imigranata je veći nego predstavnika domaćeg stanovništva. Postoji realna opasnost da će vremenom u Evropi biti sasvim drugačije nacije i druge države.
Takve pretnje postaju svesni. Poslednjih godina to se izražava podrškom birača strankama desnog usmerenja. Pa i vladajuće stranke – isti ti britanski torijevci i demohrišćani u Nemačkoj – ako je suditi po izjavama Kamerona i Merkel, izvode određeni okret udesno. Prema prognozama, ksenofobija i radikalizacija poltičkog sisema u Evropi će se uvećavati. Uporedo sa njima treba očekivati pooštravanje unutrašnjeg migracionog zakonodavstva.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/ aten/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- Kameron
- Merkel
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















