Nove žrtve Guantanama
Američki zatvor Guantanamo ponovo je podsetio na sebe. Tamo je izvršio samoubistvo zatvorenik iz Avganistana. Nekoliko godina on se nalazio u bazi na osnovu optužbe za veze sa Al-Kaidom, ali suđenje nije dočekao. I to nije prva žrtva Guantanama. Na desetine onih kojima je pošlo za rukom da napuste zatvor godinama pokušavaju da vrate sebi dobro ime i da dobiju kompenzaciju.
37-godišnjci Avganistanac po imenu Inajatula postao je osmi zatvorenik koji je umro u Guantanamu od trenutka osnivanja 2002. godine. Američki vojnici u oskudnom saopštenju samo su ukazali na očevidno samoubistvo kao uzrok smrti. Kako se desilo da u bazi sa stotinama vojnika i svega 170 zatvorenika koji sede u malim ćelijama bez ličnih stvari zatvorenik izvrši samoubistvo, ne precizira se. Pravobranilačke organizacije imaju mnogo pitanja za vlasti SAD, govori Tom Parker, direktor za pitanja borbe protiv terorizma i ljudska prava organizacije Amnesti Itnernešnl.
Poslednji dokumenti Vikiliksa još jednom su dokazali da u Guantanamu operišu ljudi koji u principu opšte nisu kompetentni za vršenje takvih zadataka. To su nekakvi marsovci u tom smislu što pojma nemaju o kulturi zatvorenika, o mestima gde su živeli, čak ni o tome šta je to Al-Kaida. Momci koji vrše isleđivanja nisu eksperti. Oni nemaju nikakve predstave o tome šta je džihad i o njegovoj ulozi u islamu. Pitajte ih šta je džihad, i dobićete najprimitivnije odgovore. I ovi istražitelji ne mogu da svhate šta im tačno odgovaraju zatvorenici kada ih pitaju Verujete li u džihad? Oni ne znaju islam, ne shvataju kulturu Bliskog Istoka.
Prema već pomenutim podacima Vikiliksa, u Guantanamu su godinama držali, i možda i dalje drže ljude koji nemaju veze sa Al-Kaidom i ne ratuju protiv Amerikanaca. Tako je među zatvorenicima 89-godišnji seljak iz Avganistana i 14-godišnji tinejdžer. Dečaka su prebacili na bazu smatrajući da on nešto zna o liderima Talibana. Desetine zatvorenika prema podacima samih vojnika stradale su od raznih depresija i psihoza, objavljivale štraj glađu ili vršile pokušaje samoubistva. I šta više, mnoge su nastavili da drže u zatvoru, odlično znajući da nisu članovi Talibana ili Al-Kaide. I sada ljudi koji su prošli Guantanamo pokušavaju da preko suda skinu sa sebe oznaku „terorista“. A pravobranioci iz Fridom Haus i Amnesti Internešnl zahtevaju od SAD da poštuju međunarodne konvencije o pravima ratnih zarobljenika i sopstvene intrene zakone SAD, govori Tom Parker.
Radi se o tome što je prvobitno pitanje da li ovim zatvorenicima može uošte da se sudi kao ratnim zarobljenicima vrlo sporno. SAD suprva zemlja ako ne u istoriji, onda od doba Vestfalskog mira, koja razmišlja da li se može voditi rat protiv konkretnog čoveka. Obično se rat vodi između država, a ne između momka, pećine i države. Osama bin Laden nikada nije sebe asocirao sa šefom neke države, ali to nije omelo SAD da pravno osnuju ono što se dešava u Guantanamu izjednačivši Al-Kaidu sa nezavisnom državom. SAD imaju kart-blanš da ubijaju ljude po čitavom svetu ako se oni sumnjiče za veze sa Al-Kaidom i mogu da hapse ljude kao ratne zarobljenike. A to je uopšte van svih okvira!
Kako ističu neki eksperti, SAD u stuštini same stvaraju sebi neprijatelje. Na desetine bivših zatvorenika Guantanama, koji su proglašeni nevinim i puštenim na slobodu, posle svega preživljenog toliko su počeli da mrze SAD da su zaista postali članovi terorističkih organizacija.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- Avganistan
- prava
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















