''Dezertek'': Plan da Sahara snabdijeva Evropu energijom

"Koncept `Dezertek` spaja najbolje svjetske lokacije za korišćenje sunčeve energije, a to su pustinje, i najbolju svjetsku tehnologiju najrazvijenijih zemalja svijeta", kaže Gerhard Kniz, suosnivač Fondacije "Dezertek" i tvorac ideje o proizvodnji struje u pustinji za udaljene potrošače.

"Razvijene i pustinjske zemlje mogu da sarađuju na više nivoa u proizvodnji čiste energije i da proizvedu stotinu puta više struje nego što čovječanstvu treba", kaže Kniz.

Sunce u Sahari sija mnogo jače nego u Evropi i zato su solarne elektrane u sjevernoj Africi znatno efikasnije od onih u centralnoj Evropi.

Nije riječ samo o solarnim ćelijama, već i o solarno-termičkim elektranama koje, uz pomoć velikih ogledala, zagrijavaju vodu i pretvaraju je u paru koja zatim pokreće turbine za proizvodnju struje.

"To je prednost koja omogućava da se solarna energija, prikupljena tokom dana, sačuva i tokom noći. Dakle, solarna energija može da se isporučuje bilo kada" - objašnjava Kniz.

Od pustinjske struje neće profitirati samo Evropa koja ulaže, već i sjeverna Afrika odnosno Maroko, Egipat i Tunis, gdje bi trebalo da se otvore nova radna mjesta - nada se ovaj solarni pionir.

"Imamo tehnologiju, ali ne i mogućnosti. Oni imaju mogućnosti, ali ne i tehnologiju. Ako uspijemo da dvije države okupimo oko zajedničkog projekta, dobićemo i energiju i razvoj sjeverne Afrike i zaštitu klime" - ističe Kniz.

Postoji, međutim, strah kod potencijalnih sjevernoafričkih partnera da Evropa u stvarnosti nije zainteresovana za ravnopravno partnerstvo, već samo za struju, i to što je moguće jeftiniju.

"Istorija nas uči da Evropa dobija ono što želi bez obzira na ta da li to ljudi hoće ili ne" - kaže Abdelaziz Benouna, bivši generalni sekretar marokanskog Centra za istraživanje i tehnologiju i dodaje:

"Pitanje je da li Evropa ide u pravcu partnerstva i saradnje? To bi moglo da dovede do sinergije o kojoj sanjamo. Nadam se da će to biti i prihvaćeno. Mi moramo tako, nemamo drugog izbora".

U "Dezerteku" sumnjaju i u Evropu. Neki sugerišu da bi sa projektom trebalo sačekati dok se politička situacija na nemirnom sjeveru Afrike ne smiri. Ali Gerhard Kniz je drugačijeg mišljenja.

"Sa političkim promjenama u sjevernoafričkim zemljama mogao bi da se napravi veliki korak naprijed. Prethodne vlade bile su, prije svega, zainteresovane da osiguraju svoj položaj i zadrže moć, a nove moraju da se pobrinu za to da ljudima obezbijede razumne životne uslove, i to otvaranjem novih radnih mjesta" - objašnjava on.

Još se ne zna ko će i koliko morati da izdvoji za pustinjske elektrane. Prvi korak najavljuje EU - 30 miliona evra investicija za pilot-projekte, za sada, u Egiptu i Maroku - navodi "Dojče vele".