Mumije ispričale o antičkoj atmosferi
Drevni egipćani udisali su veoma zagađen vazduh. Za njih, kao i za savremene ljude, bio je aktualan problem loše ekologije i oboljenja izazvanih time. Do takvog zaključka došao je Rodžer Montgomeri iz univerziteta Mančester.
Montgomeri je uzeo uzorke tkiva pluća od 15 egipatskih mumija u raznim regionima Egipta koje su pripadale ljudima raznog socijalnog statusa. Ispostavilo se da je u njih dospelo mnogo čvrstih čestica – očigledno, sa zagađenim vazduhom. Što je začudilo Britanca, njihova količina bila je nešto manja nego kod stanovnika aktualnih megapolisa. Sastav stranih tela još treba izučiti, ali sasvim je očigledno da ona mogu da budu uzrok različitih bolsesti kod drevnih egipćana.
Tragovi bolesti nađenih kod mumija su poznati. Još 1970. stručnjaci istog tog Mančesterskog univerziteta opisali su slučaj oboljenja pluća kod mumije starosti 3800 godina. Pluća su bila u ožiljcima, tako da je njihovom drevnom vlasniku verovatno bilo teško da diše.
Zašto je u drevna vremena vazduh bio tako jako zagađen? Mada je stanovništvo bilo na desetine puta malobrojnije nego danas, može se govoriti o žaritšima jakog zagađenja, mada i mestimičnih, smatra šef laboratorije evolucione geografije Geografskog instituta RAN Andrej Veličko.
Proučavanje stanja atmosfere iz te epohe preko hemijske analize pokazuje da globalnog zagađenja nije bilo. Suvišnih supstanci, malih gasnih komponenti – oksida azota, oksida ugljenika, uglen-dioksida tada nije moglo da bude toliko. Moguće da je nekakva lokalna zagađenost postojala. Zato što su se tada koristile vatre, kazani. Ako se to nalazilo u tesnoj prostoriji, moglo je da da efekat zagađenja u plućima. I sada može da se desi isto, kada radite u prašnjavoj prostoriji.
Jedan od faktora negativnog dejstva na životnu sredinu tada je mogla da bude čađ, uveren je zamenik direktora Instituta za fiziku atmosfere RAN Aleksandar Ginzburg.
Čađi je tada po glavni stanovnika moglo da bude više nego sada. Sagorevali su loše gorivo – ugalj, treset, mrki ugalj. Interesovao sam se za urbanistiku i sa velikim čuđenjem pronašao da je u Drevnom Rimu gustina stanovništva bila mal te ne veća nego u savremenim gradovima. Oni su živeli skučeno. Za njih je životna sredina mogla da bude mnogo štetnija, nego za gradske stanovnike sada.
Kakve su upravo čestice dospevale u pluća stanovnicima Drevnog Egipta, Rodžer Montgomeri nada se da utvrdi uz pomoć eksperimenta. Sagorevajući razne vidove goriva, on će sakupiti čestice čađi i uporediti ih sa česticama iz mumije. Isto tako će morati da uporedi uzorke čestica peska iz drevnih grobnica sa peskom, dospelim u pluća mumije. Ako se ispostavi da peščana zrna u plućima imaju glatku formu, oni ona su iz prirode, a ako su sa oštrim uglovima, znači da je to nusproizvod drevnih zanata, moguće ekološki štetnih.
Rezultati eksperimenata koji će osvetliti ekološku situaciju drevnog sveta biće poznati na jesen.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/johnthurm/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- istorija
- arheologija
- ekologija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »















