Balkanska dimenzija Generalne skupštine OUN
Na 66. sednici Generalne skupštine OUN u Nju-Jorku (otvara se 13. septembra) očekuju se oštre diskusije u vezi s pitanjem priznavanja palestinske države. I pristalice, i protivnici ovakvog koraka nameravaju da se pozovu na već postojeće presedane – uključujući i Kosovo.
Uoči otvaranja sednice generalni sekretar OUN Ban Ki Mun (Ban Ki-moon) izložio je u SB OUN svoje viđenje jednog od najbolnijih problema savremenog sveta – sprečavanja konflikata. On smatra da „preventivna diplomatija danas daje konkretne rezultate uz relativno umerene troškove u mnogim regionima sveta, pomažući u spasavanju života i odbrani dostignuća razvoja“. Kao potvrdu svojih reči generalni sekretar OUN je naveo primere niza afričkih konflikata – između ostalog, u Keniji, Gvineji i oko Demokratske Republike Kongo.
Međutim, analiza dnevnog reda današnjeg zasedanja Generalne skupštine OUN omogućava da se govori ne toliko o uspesima koliko o sve većem broju problema regulisanja najopasnijih međunarodnih konflikata, uključujući regionalne. U okviru opštepolitičke diskusije predsednici niza država nameravaju da pokrenu balkansku problematiku – između ostalog, razvoj situacije u vezi s Kosovom, koje se našlo na ivici novog oružanog konflikta velikih dimenzija. Upravo u ovom pitanju međunarodna zajednica ima prava da primeni sve instrumente iz arsenala „preventivne diplomatije“, koji nisu korišćeni u toku poslednjih godina. OUN su još od 1990-ih godina pokušale da hitno smire balkanske konflikte, ali nisu stvorile osnove za dugoročnu stabilizaciju, a međunarodno pravo se primenjivalo po izboru. Osim toga, počeo je široko da se tumači princip „humanitarnih intervencija“, koje prelaze u velike vojne operacije protiv određenih zemalja i vlada – podsetila je u intervjuu za radio „Glas Rusije“ stručnjak Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta za proučavanje slovenskih naroda RAN Ana Filimonova:
Međunarodno pravo ipak treba da bude na straži zakonitosti. Zbog toga i postoje OUN i druge međunarodne institucije. Danas su se OUN praktično same odrekle regulisanja ključnih regionalnih problema predavši ove funkcije NATO, Evropskoj uniji i drugim organizacijama. U SAD i zapadnoevropskim prestonicama – pre svega u Parizu i Londonu – postoji jasan program političkog „preformatiranja“ velikih teritorija Balkana, Severne Afrike, Bliskog i Srednjeg Istoka pod uslovima koji im idu u prilog. OUN se ograničava sprovođenjem opštih diskusija i čak ne pokušavaju da vrate situaciju u međunarodno-pravno polje.
U nastaloj situaciji ključni značaj stiču predstojeće debate o priznavanju palestinske države. One mogu izazvati raskol u jedinstvenom taboru, koji predstavljaju SAD, Zapadne Evrope, Organizacije Islamske Konferencije i Lige arapskih zemalja, koji je do sada nastupao s zajedničkih pozicija u vezi s balkanskim problemima, kao i s Libijom. Ovo nagoveštava ozbiljne geopolitičke promene.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- SB
- UN
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















