Proces određivanja statusa Kosova će još dugo trajati
Jedan od vodećih američkih balkanista, profesor uni-verziteta u Pitsburgu Robert Hajden, izneo je takvo mišljenje na međunarodnoj konferenciji u Beogradu. On je podsetioc da i danas, više od 30 godina posle početka kiparskog konflikta, ostrvo ostaje podeljeno na turski i grčki deo. Isto tako postoje Tajvan, Kašmir, praktički je podeljena Makedonija. Profesor Hajden je naveo takođe primere Severne Irske, Katalonije, Bas-kijske Zemlje i zapadnog dela Mostara koji je pod upravom Hrvatske. Temu nastavlja Petar Iskenderov.
Teško je a da se ne složi sa poštovanim gospodinom Hajdenom. Svi scenariji rešavanja koovskog problema koje Zapad predlaže vezani su za veštačko određivanje roka. Takav stav samo razbuktava suvišne strasti, pod-stiče destruktivne elemente i potkopava ugled i posred-ničke trojke, i Međunarodne kontakt grupe, i, u kraj-njoj liniji, UN.
Naprotiv, obazrivost i postupnost u rešavanju kosovskog peroblema ima, pored svega ostalog, važnu prednost mo-ralno-psihloškog karaktera. To će, naime, omogućiti da se zacele najopasnije rane koje je zadala kosovska kriza – rane u dušama stanovnika pokrajine – Srba, Al-banaca, Cigana, Turaka i Crnogoraca. I, što je glavno, u dušama njihove dece kojoj predstoji da žive bok o bok sa pripadnicima drugih narodnosti i konfesija sa različitim maternjim jezicima.
Predsednik Evropske asocijacije za zakonodavstvo i po-litiku u sferi obrazovanja i njen specijalni izaslanik za prava u sferi obrazovanja u Unesku Jan dee Grof bezerezervno se složio sa ovim stavom. Po njrgovom miš-ljenju, umesto nametanja veštačkih modela stanovnicima Kosova, neophodno je da se svojski lati rešavanja pro-lema pokrajine, pre svega, da se obrati narednim ge-neracijama.
«Balkan se, uporedo sa drugim regionima Istočne Evrope, kao i sa Južnom Afrikom, nalaze danas pred vrlo odgovornim zadatkom od kojeg zavisi njihova budućnost – smatra Jan de Grof. – Ovaj zadatak je stvaranje i razvoj multietničkih škola. Takve škole treba da po-stanu osnov razvoja multikulturalizma, da se uče koeg-zistenciji pristalica različitih mišljenja. Upravo na Balkanu škola treba da postane privilegovan prostor za obuku tolerantnosti. Deca treba od malih nogu da se uče tome kako se formira multietničko društvo, kako da žive u njemu, da se pridržavaju njegovih moralnih normi i da razvijaju socijalne kontakte. Jer, upravo mladoj gene-aciji predstoji da se prihvati definitivnog rešavanja sadašnjih međuetiničkih konflikata. Ubeđen sam da dijalog civilizacija počinje od škole. Ukoliko ne počne od škole, nikada neće početi» – zaključio je Jan de Grof.
- Izvor
- Glas Rusije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















