Nema hleba za Srbe u Sarajevu!
Ustavne odredbe o konstitutivnosti naroda u BiH koje propisuju da prilikom zapošljavanja u državnoj administraciji mora da se vodi računa o rezultatima popisa iz 1991. godine u Sarajevu se uopšte ne poštuju, pogotovo kad je reč o tamošnjim Srbima.
Predsednik Demokratske inicijative sarajevskih Srba Jovo Janjić tvrdi da su Srbi u glavnom gradu BiH daleko najobespravljeniji narod, o čemu svedoče i podaci o broju zaposlenih u sarajevskim opštinama.
- Iako bi prema popisu iz 1991. godine, u Sarajevu, u državnim i opštinskim institucijama, posao trebalo da dobije desetine hiljada Srba, naš položaj je katastrofalan - kaže Janjić. Kao primer potpune diskriminacije Srba, Janjić navodi opštinu Ilidža, u kojoj i sam živi. On, naime, tvrdi da u opštinskoj administraciji od 270 zaposlenih radi svega desetak Srba.
- U Hadžićima i Ilijašu je još gore. U tim opštinama ne radi ama baš niko ko je srpske nacionalnosti. Slično je i u gradskoj i kantonalnoj upravi, a jedino je u policiji nešto bolja situacija. Jednostavno, ovde nikog nije briga za to što Srbima pripada hiljade radnih mesta u državnoj upravi i lokalnim zajednicama i što oni imaju mizeran broj radnih mesta - kaže predsednik DISS-a.
On ističe da Srbi koji su ostali u federalnom delu grada za vreme rata još imaju kakvih-takvih šansi za zaposlenje. Međutim, povratnici su, tvrdi Janjić, potpuno otpisani. Lider DISS-a, jedine organizacije koja brine o problemima sarajevskih Srba, ukazuje i na sve veći problem povratka. Janjić tvrdi da je interesovanje stanovništva za vraćanje u svoje predratne stanove i kuće još veliko.
Međutim, ističe Janjić, stranci, koji su proteklih godina imali glavnu reč u sprovođenju povratka, polako dižu ruke i odustaju od pružanja pomoći zainteresovanima.
- Pre su stranci finansirali razne projekte povratka, ali poslednjih godina je sve zamrlo. Sve se, izgleda, završilo samo na gromoglasnim najavama o velikom povratku Srba u Sarajevo. Matematika najbolje govori o ostvarenim rezultatima. Prema popisu iz 1991. godine, u Sarajevu je živelo oko 157.000 Srba i još oko 30.000 koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni. Iako preciznih podataka o broju Srba koji su se vratili u grad nema, najčešće se operiše podatkom od 25.000 povratnika. Kada se podvuče crta, imamo najmanje 150.000 Srba koji su napustili Sarajevo. To najbolje pokazuje koliko se računa ovde vodi o povratku - zaključuje Janjić.
On tvrdi da je bezbednost sada na mnogo višem nivou nego ranije i ocenjuje da to više nije prepreka povratku kao što je slučaj sa zapošljavanjem. Zbog toga Janjić zamera i srpskim i bošnjačkim novinarima što se sarajevskih Srba i DISS-a sete samo kad su aktuelni neki incidenti.
- Nažalost, očigledno su čitaocima zanimljivije priče kad dođe do neke tuče, vandalizma ili pljačke, nego neki lep primer suživota. Ipak, situacija je nepromenjena. U urbanim delovima Sarajeva, Srbi nemaju većih problema, ali u naseljima u okolini incidenata još uvek ima. Moglo bi se reći da u Sarajevu više nije opasno živeti, ali je daleko veći problem od čega živeti - uveren je Janjić.
On kaže da se u poslednje vreme, ipak, sve više osećaju loša atmosfera i uznemirenje.
- Zabrinutost sarajevskih Srba u poslednje vreme je veća, a to se dešava otkako je došlo do krize izazvane sukobom visokog predstavnika Miroslava Lajčaka i vlasti Republike Srpske. Ljudi su pomalo uznemireni, jer se ovde četiri godine žestoko ratovalo - podseća Janjić.
Dvostruka pastorčad
Sarajevski Srbi za sebe kažu da su dvostruka pastorčad.
- Naš utisak je da će zbog ovakve politike za koju godinu Federacija BiH biti potpuno jednonacionalna, a da će RS biti multietnička. Jednostavno, Bošnjak povratnik ima pomoć i Federacije BiH i RS i međunarodne zajednice. Srbin povratnik to nema - ogorčen je Janjić.
- Izvor
- Press
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















