TUŠEVLJAK: NEDOPUSTIVE OPSTRUKCIJE KANTONALNOG TUŽILAŠTVA
Tuševljak je potvrdio da su, ne samo MUP Republike Srpske, nego i porodice žrtava ogorčeni zbog bezobzirnog i perfidnog ponašanja pojedinih tužilaca u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, iako im je dostavljen dovoljan broj dokaza za podizanje optužnice protiv lica koja su počinila zločine nad sarajevskim Srbima.
Kako je Srni pojašnjeno u Centru javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, takve bezobzirne i neprihvatljive odluke tužioci Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu u nekim slučajevima obrazlažu smrću ključnog svjedoka, iako ima primjera da je od podnošenja krivične prijave do pokretanja istrage prošlo punih pet godina.
Navode se i neki potpuno besmisleni razlozi za obustavljanje istraga, poput toga da svjedoci nisu neposredno vidjeli zločine ili da "svjedok i osumnjičeni za počinjeni ratni zločin nisu bili u dobrim odnosima".
Posebno je indikativan primjer u predmetu Miloša Minića koji je ubijen u Sarajevu 9. juna 1992. godine. Sarajevsko Kantonalno tužilaštvo donijelo je 31. jula naredbu o obustavljanju istrage prema Merimu Galijatoviću, Himzi Čuhari, Sulji Ferizoviću i Kadriji Škrijelj zato što, navodno, "nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinili navedena krivična djela".
U dopisu upućenom CJB Istočno Sarajevo, Tužilaštvo navodi, između ostalog, da "nema svjedoka koji je lično vido način i mjesto izvršenja djela, već većina svjedoka u svojim iskazima ističu da im nije poznato ko je učino djelo i šta se desilo sa Milošem Milićem, osim svjedokinje Borke Rajić koja pretpostavlja ko su mogući izvršioci djela".
S druge strane, CJB Istočno Sarajevo podsjeća Kantonalno tužilaštvo Sarajevo da mu je Tužilaštvo BiH omogućilo da vodi istragu protiv prijavljenih – osumnjičenih, a nakon provedenih istražnih radnji, po kojima dominiraju iskazi svjedoka, nije bilo osnova da Tužilaštvo obustavi istragu, jer se praktično za donošenje te odluke pojavljuje kao stvarno nenadležan.
Istovremeno, Centar očekuje da na sve izneseno postoje osnovi i uslovi, ne samo da se istraga nastavi, već da se na osnovu izvedenih dokaza podnese optužnica i da stvarno nadležni sud donese na zakonu zasnovanu odluku.
Prema podacima CJB Istočno Sarajevo, u proteklih 20 godina nadležnim tužilaštvima podneseno je 247 krivičnih prijava samo za ratne zločine u Sarajevu.
U tim prijavama 1.528 lica osnovano se sumnjiči da su počinili ratne zločine nad najmanje 3.299 srbskih civila za koje su formirani pojedinačni dosijei o žrtvi.
Prema istom izvoru, kroz 126 logora u Sarajevu prošlo je više hiljada ljudi koji su ubijani i zlostavljani, a više od 100 ljudi je silovano.
- Izvor
- vijesti.RS
- / www.vijesti.RS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »








