Pornografija – taoc ljudskih prava u Evropi
Većinom glasova Evropski parlament je usvojio rezoluciju o seksualnim stereotipima u EU, koju je predložila holanđanska socijalista Kartika Tamara Liotard. Protiv se izjasnilo 159 članova, 98 je bilo suzdržano. Među članovima dokumenta su bili i predlozi usmereni na zabranu pornografije na Intrenetu.
Ipak radi dostizanja blagorodnih namera ponekad mora da se iskoristi niz metoda koje se mogu tumačiti i kao kršenje slobode govora i informisanja. U evropskom društvu ogroman značaj se pridaje problemima zaštite ljudskih prava, a prvobitno predloženi tekst rezolucije sadržao je u suštini direktnu zabranu rasprostiranja informacija određenog tipa. Osim toga, bilo je planirano da se isporučiocima Internet-usluga da pravo da blokiraju zabranjeni sadržaj. Pa i sam proces razmatranja bio je praćen svojevrsnom cenzurom: tehnička služba Evropskog parlamenta blokirala je dostavu elektronskih pisama poslanicima od građana EU, koji su izražavali neslaganje sa zabranom pornografije na Internetu i zalagali se protiv usvajanja dokumenta. Dejstva tehničke službe su izazvala buru negodovanja među Internet-korisnicima različitih zemalja. Bila je pokrenuta kampanja u cilju da se evropskim poslanicima upute mejlovi sa pozivom da se biračima pruži mogućnost da razgovaraju sa svojim poslanicima. Nezavisno od vašeg odnosa prema predloženoj politici u pogledu pornografije, smatramo da članovi Evropskog parlamenta nikada ne treba da podvrgavaju cenzuri zakonite mejlove od svojih građana – tako su formulisani zahtevi građana.
Događaj u Evropskom parlamentu već je izazvao nezadovoljstvo u sredini pristalica slobode Interneta. Tako je član parlamenta EU Piratske stranke Pvedske Kristian Engestrom izrazio mišljenje da usvajanje rezolucije o seksualnim stereotipima u EU teško da će dovesti do formiranju takozvane Iternet-policije, a njegova stranka, razume se, boriće se protiv cenzure na Internetu. Ipak, bez obzira na takve izjave Engstrom smatra mogućim neka ograničenja u mreži.
- U celini svako regulisanje Interneta je kršenje slobode govora, ali u nekim slučajevima ono se može opravdati. U Evropskoj konvenciji za ljudska prava govori se o slobodi sadržaja. U prvom delu Člana 10. govori se o priznanju prava na prenošenje informacija bez spoljnog mešanja. U drugom delu govori se o ograničenjima ovog prava, ali ona treba da budu jasno propisana u zakonu. Ograničenja treba da budu uvdena vrlo pažljivo. I to treba da bude urađeno na zakonodavnom nivou, a ne potpisivanjem nekih sporazuma.
Kao što vidimo, sloboda govora u svetu savremenih tehnologija može da se shvati dvojako. I ako niz političkih poslenika pokušava da nađe izlaz iz ćorsokaka, stvorenog često protivrečnim normama i stavovima zakona uz pomoć uvođenja Cenzure i Internet-policije, onda se drugi aktivno zalažu za potpuno odsustvo regulisanja on-lajn sfere. Što se tiče rezolucije Evropskog parlamenta o zabrani pornografije na Internetu, ovde je pobeda za sada na pristalicama slobode govora. Mada primer Islanda, koja je svojevrsna ofšor zona za medije, o nečemu govori.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: SXC.hu/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- prava
- internet
- pornografija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















