Dodatni razdražujući faktor između Rusije i Rumunije
Na održanoj Međunarodnoj konferenciji o evropskoj bezbednosti u Moskvi ponovo se pojavila tema razmeštanja raketa-presretača u Rumuniji. Govorilo se čak da je formiranje druge etape sistema EvroPRO, između ostalog rumunskog fragmenta, prestalo da bude aktuelno.
Ali sasvim je očigledno da je pitanje američke PRO stalni dodatni razdražujući faktor u rusko-rumunskim odnosima, kako je pdovukao za Glas Rusije direktor četvrtog Evropskog departmana MSP RF Andrej Maslov.
- Formiranje sistema PRO SAD u Evropi direktno dotiče interese bezbednosti Rusije. Naše zabrinutosti i argumenti na taj načun višekratno i detaljno su izlagani u raznim formatima, između ostalog u dvostranim kontaktima sa rumunskim partnerima. Ipak na današnji dan, nažalost, ne polazi za rukom da se dostigne progres u dijalogu o protivraketnoj tematici. U toj situaciji aktivno učešče Bukurešta u realizaciji datog projekta postaje dodatni razdražujući faktor u rusko-rumunskim odnosima.
Nedavno je ambasador Rusije u Bukureštu Oleg Maliganov pominjao mogućnost pretvaranja elemenata sistema PRO u ciljeve za Rusku Federaciju. Lokalna štampa je burno reagovala, a neki analitičari su počeli da tvrde da Rusija de fakto preti Rumuniji ratom. Pitanje je specijalno razmatrano za vreme poslednjeg zasedanja Saveta NATO-Rusija šefova diplomatija dve strane. Nesporazum, kako se izradio ruski ministar Sergej Lavrov, bio je uklonjen. A njegov kolega Titus Korlecjan ponovo je uverio da sistem PRO nad kojem radimo ima odbrambeni karaker. I nikada ne treba da izazove ozbiljne zabrinutosti druge strane. Andrej Maslov je uveren:
- Tvrđenja na račun odbrambenog karaktera sistema PRO koji se stvara ne mogu da uklone našu zabritutost, pošto postoji neraskidiva veza između streteškog ofanzivog i odbrambenog sistema. Realizacija projekta u perspektivi ne može da se ne odrazi na efikasnost ruskog potencijala nuklearnog odrvraćanja. Zato PRO u njenoj punoj varijanti, bez pravnih garancija koje traži Rjusija, ocenjuje se kao izazov, koji zahteva adekvatnu reakciju.
Spoljna politika Rusije stalno se podvrgava strogoj kritici u okruženju predsednika Rumunije Trajana Beseskua. Kako se to odražava na odnose dve zemlje? Kako se odnosi ruska diplomatija prema pozivima za mešanje u političku krizu u Moldaviji, koji stižu iz Bukurešta? I čime su se rukovodili u Moskvi – političkim ili ekonomskim razlozima, kada su ostavili maršrutu gasovoda Južni tok van teritorije Rumunije? Na ova pitanja uskoro će odgovoriti za Glas Rusije direktor četvrtog Evropskog departmana MSP RF Andrej Maslov.
Gajane Hanova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















