Novi model saradnje zemalja Evro-arktičkog regiona
3. i 4. juna u norveškom gradu Kirkenes se održava sednica Saveta Barencova Evro-Arktičkog regiona. Međunarodna organizacija, koja se sastoji od Danske, Islanda, Norvške, Rusije, Finske i Švedske, kao i Komisija Evropskih zajednica obeležava ove godine 20. godišnjicu. Na današnjoj sednici, u kojoj će učestvovati šefovi vlada zemalja-učesnica, očekuje se usvajanje Druge Kirkeneške deklaracije o saradnji.
Kirkenes se nalazi blizu granice s Rusijom. Većina naziva ulica u njemu predstavljeno je na norveškom i ruskom jezicima. To je očigledno svedočanstvo tesne regionalne saradnje dve zemlje, koje su zaključile sporazum o 30-kilometarskoj bezviznoj zoni. U Kirkenesu pre 20 godina je prilikom susreta ministara inostranih poslova bio formiran Savet Barencova Evro-Arktičkog regiona. Koncepcija saradnje zemalja-članica Saveta bila je predstavljena u Kirkeneškoj deklaraciji. Veoma je važno, što pod okriljem Saveta deluje Regionalni savet, koji se sastoji od rukovodilaca oblasti i gubernija zemalja-učestnica, podvlači ekspert Instituta svetske ekonomije i međunarodnih odnosa Konstantin Voronov.
- Barencov region spada u nove pravce međudržavnih odnosa, jer razvija takozvanu transgraničnu saradnju. Odnosno, susedne provincije mogu da direktno uspostavljaju saradnju. Naprimer, stanovnici Murmanske oblasti su stekli mogućnost da posećuju susede, kao i Norvežani da ih posećuju. Nastali su veoma produktivne veze u ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj oblastima.
U Savetu organizacije deluju radne grupe za ekonomsku saradnju, kulturu, ekologiju, omladinsku politiku, probleme autohtonih naroda Severa i druge pravce. Sva se pitanja rešavau na osnovi konsenzusa, ističe profesor katedre evropske integracije Instituta međunarodnih odnosa Lav Voronkov.
- Veoma je važno da nijedna zemlja nije u stanju da nametne drugoj neki program. Programe predlaže predsedavajuća u tom momentu zemlja Barencova Evro-Arktičkog regiona. Samo u slučaju podrške drugih partnera oni se realizuju. Usled toga nastaje atmosfera uzajamnog poštovanja i saradnje. To je relativno novi model međunarodnih organizacija, koji je već dokazao svoju efikasnost.
Prisustvo na jubilarnoj sednici u Kirkenesu premijera ističe pažnju, koju vlade zemalja Severne Evrope i Rusije dodeljuju ovom regionu, uveren je Lav Voronkov.
- Podsetimo da je on blizu Arktika, gde su ogromni resursi nafte i gasa, mnoštvo drugih, naprimer, bioloških i mineralnih, resursa. To je region, u kojem će se razvijati i transportne arterije, i to ne samo na kopnu, već i na moru. To je deo Severnog morskog puta, koji spaja evropska i dalekoistočna tržišta. Tu j veoma široki program saradnje. Postoje projekti, koji mogu da budu realizovani zajedničkim naporima u interesu država-učesnica.
Druga Kirkeneška deklaracija, koja će biti potpisana prilikom jubilarne sednice Saveta Barencova Evro-Arktičkog regiona, odrediće perspektive saradnje za naredne decenije. Prema mišlenju eksperata, prvostepena u novom dokumentu moraju da budu pitanja saradnje u sferi regionalne ekonomije.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















