Rusija i Evropa: kriza uzajamnog razumevanja
Međunarodna štampa piše o neostvarenim nadama na prodor u karakteru samita RF - EU u Jekaterinburgu. Tonalitet komentara je sve pesimističniji: mnoštvo objektivnih i subjektivnih činilaca doprinosi uzajamnom udaljavanju strana.
Glavne ličnosti prilikom susreta u Jekaterinburgu - predsednik Rusije Vladimir Putin, predsednik Evrosaveta Herman Van Rompej i predsednik Evrokomisije Žoze Manuel Barozu – razmenili su uverenja u spremnosti za saradnju. Prema rečima šefa ruske države, strane su svesne neophodnosti da završe proces stvaranja novog bazičnog Sporazuma o strateškom partnerstvu u maksimalno kratkom roku. Strateški ciljevi su razumljivi. Problemi nastaju u vezi sa taktikom. Između Rusije i Evrope stoji mnoštvo pitanja, koja stvaraju zavesu nerazumevanja.
To se tiče i sirijske problematike, i ukidanja viznog režima, i takozvanih evropskih vrednosti, koje se baziraju na superliberalnim moralno-etičkim normama, koje Evropa smatra bezalternativnim, obaveznim za primenu svuda, s čime se Rusija, svakako, ne slaže. Evropa naziva ruski stav arhaičnim. Verovatno je to tako. Rusko društvo ispoveda tradicionalne vrednosti. Međutim, ni u samoj Evropi po tom pitanju jedinstvo nije bilo ranije, nema ga ni danas. Sagledavši situaciju sa strane, Rusija ne žuri da prizna svoju zaostalost.
Komentar glavnog urednika informativno-analitičkog izdanja «Geopolitika» Leonida Savina.
- Svakako, ne moramo da prihvatimo evropske vrednosti. Čak ako se setimo šta je kazao Petar Prvi: «napraviti prozor u Evropu da bi tamo proturili topove». Reč je bila o tome da preuzmemo neke tehnologije, neophodne radi preživljavanja države. Inače, i danas pokušaji saradnje s zemljama EU imaju za cilj dobijanje određenih tehnologija, ali nikako ne usvajanje evropskih vrednosti. Što više, po nizu aspekata upravo Evropa mora da nešto nauči od Rosije. Naprimer, tolerantnost. Svojevremeno je u Evropi prilikom hristijanizacije bilo uništeno čitavo njeno neznabožačko stanovništvo. U svakom slučaju nije sačuvana neznabožačka tradicija, koja je tamo postojala tokom više stoleća. Međutim, u Rusiji sve do sada mogu se naći tradicije, koje nikada nisu bile prekinute. Naša pravoslavna tradicija je rame uz rame postojala s islamom, judaizmom, budizmom. Zato po pitanju uzajamnih odnosa upravo Evropa mora da uči od Rusije.
Inače, postoji i drugi stav, čiji nosioci smatraju da odnosi između Rusije i Evrope – to nije uzajamno nametanje, ni igra s nultom sumom (gde gubitak jednog učestnika automatski znači pobedu drugog). To je uzajmno obogaćivanje, pri tome, što su ustvari bazične vrednosti ruskog i evropskog sistema vrednosti iste.
Sergej Duz,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















