Normiranje "novog jezika" politička manipulacija

Pokušaj normiranja „novog jezika" je politički, odnosno politikantski projekat, proizvod političke manipulacije, a započeo je pod patronatom jedne političke oligarhije, kao njen nusprodukt nastaje i jedino tako može opstajati, saopštila je juče prof. dr Jelica Stojanović sa Studijskog programa za srpski jezik Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Ona je poručila da bi se od " srpskog jezika jedino moglo malo pobjeći da se napiše neki novi esperanto, ali ni tada u potpunosti, jer je srpski jezik utkan u duhovno i duševno biće Crne Gore".
- Politika je njegovo jedino uporište i izvorište, jer nema istorijsku, tradicionalno kulturnu i simboličku, u pravom značenju te riječi ni naučnu, niti jezičku zasnovanost. Šta god da se preduzima u pokušajima „normiranja", s obzirom da je to projekat koji nema veze sa strukom i naukom, ne može se izaći iz okvira srpskog jezika: jedno su dijalekatske crte srpskog jezika, drugo standardni srpski jezik, i pisano, književno i kulturno nasleđe srpskog jezika. I glasovi s` i z` (tipa s`esti, iz`esti) kao i jotovane forme tipa ćerati i đevojka pripadaju korpusu srpskog jezika, rasprostiru se na širokim arealima srpskog jezika od Banije i Korduna, preko Bosne i Hercegovine, jugozapadne Srbije i Crne Gore - kazala je Stojanovićeva, koja predaje Istoriju srpskog jezika i Staroslovenski jezik na odsjeku za Srpski jezik i književnost, kao i Srpski jezik na filološkim grupama za strane jezike.
Ona navodi da "ko zna osnovne činjenice iz lingvistike zna da su jotovane forme sj i zj (s`, i z`, tipa s`esti, iz`esti) alofoni, odnosno kontekstualno uslovljene varijante izgovora fonema s i z, a ne foneme, kako se nenaučno predstavlja".
- Samim tim ne mogu biti dio fonetsko-fonološkog sistema. Prilikom standardizacije jezika vodilo se i vodi računa da jezik funkcioniše kao sistem, da bude sistemski organizovan, sa što manje dubleta i izuzetaka, a time i stabilan. Pitanje je kako se u sistem može uklopiti (osim s` i z`) i jotovanje grupa tj i dj, jer bi to podrazumijevalo uvođenje i jotovanih oblika u riječima, kao što su: ćeme od tjeme (ek. teme), ćelesni – tjelesni, đelo – djelo, đelovati – djelovati, ili đečak prema đevojčica...
Ili bi pravilo podrazumijevalo još više izuzetaka. Mudri Vuk Karadžić je to spoznao i uočio - objašnjava Stojanovićeva.
Ona tvrdi da "jedan apsurd, proizvod neozbiljne politike, kao što je unošenje u Ustav imena za jezik koji ne postoji, vodio je drugom apsurdu otvaranju studijskog programa za nepostojeći jezik na fundamentalnoj naučnonastavnoj instituciji - državnom Univerzitetu, koji je nametnut i nedomješten nauci, koja time, u tom dijelu prestaje da bude nauka".
- Iz njega proističe i sledeći apsurd: primljeni su studenati na fiktivni studijski program, bez ikakve norme i standarda za fiktivni jezik. Otvoren je „studijski program" na osnovu obećanja da će se „u međuvremenu" napisati „udžbenici", „pravopisi", „gramatike" za „budući jezik", a niko ne zna šta bi to „buduće", bez prošlosti, trebalo da predstavlja - dodaje Stojanovićeva.
Stojanovićeva je podsjetila da za „obećani datum" Savjet nije uspio da usaglasi ni jednu od proklamovanih kvazinormi, ali da je tu, kao i uvijek, srpski jezik i njegov standard, i opet, njegova zloupotreba.

Ne mogu im nametati promašaje

- U medijima se, još od upisivanja imena za novi studijski program, mogla sresti projekcija ponekog od nadležnih organa, da će se za predmete, koji su sa istim nazivom, nastava organizovati i teći zajedno. Međutim, studenti su se samim upisom opredijelili šta će da studiraju, a predavači i saradnici, s obzirom da su primljeni i izabrani na Studijskom programu za srpski, i objavljivali radove iz oblasti srbistike, ni prema kojem drugom programu, ili nazovi programu, nemaju obaveza, pogotovo ako je u sukobu sa strukom, naukom i istinom - istakla je Jelica Stojanović.
Ona ocjenjuje da "pravo intelektualca i naučnika je da brani i poštuje svoju profesiju, i sebe kao ličnost, i da taj minimum intelektualne slobode svaka imalo zdrava institucija mora ispoštovati i uvažiti".
- U skladu sa ovim, a i ne pristajući da kompromituje struku i nauku, jedan broj profesora je već odbio da predaje na novoproklamovanom studijskom programu. Kome se ide za takvim projektima neka ide, ali predavačima i govornicima srpskog jezika, koji znaju kakvo blago imaju, i znaju da čuvaju i poštuju bogatstvo svog jezičkog nasleđa, niko ne može nametati svoje promašaje - zaključila je prof. dr Jelica Stojanović.